1-09 - Divrej Tora - Vaješev 5784 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 17 Broj 9

Zagreb, šabat 9. prosinca 2023. - 26. kisleva 5784.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 9 divrejtora@gmail.com

Paraša Vaješev Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Parša govori o Josipu kojeg su njegova braća bacila u jamu. Tora jamu opisuje kao "praznu i bez vode". Ako je jama bila prazna, zašto nam također treba reći da u njoj nije bilo vode? Ova se ideja očituje i u našim životima. “Jama bez vode” simbolizira život bez Tore, koja se često uspoređuje s vodom. Ne postoji "neutralno". Nešto će uvijek postati vaš bog i vaš vodič. Pitanje je: Što će to biti? Hoćemo li proaktivno ispuniti taj prostor dobrim i pozitivnim? Ili ćemo jednostavno dopustiti nekom drugom - možda nečem opasnom - da nam odredi izglede i navike? "Jedina stvar koja je potrebna da bi zlo procvjetalo je da dobri ljudi ne čine ništa." Da, priroda se gnuša vakuuma... a taj zakon vrijedi i u metafizici. Dakle, ispunimo prostor koji nas okružuje -prekrasnim bujnim vrelom Tore. ■



(Berešit 37,1—40,23) Jaakov se sa svojih dvanaest sinova nastanio u Hevronu. Njegov je miljenik sedamnaestogodišnji Josef na kojeg su braća ljubomorna kako zbog povlaštenog položaja tako i zbog višebojne odjeće koju je otac za njega načinio. Josef pripovijeda braći o dva sna koja je usnio, a prema kojima je predviđeno da će vladati nad njima, što ojača mržnju i neprijateljstvo koje gaje prema njemu. Šimon i Levi kuju zavjeru i planiraju ga ubiti, a Ruben, namjeravajući se kasnije vratiti i spasiti ga, predlaže da ga se baci u jamu. Dok je Josef u jami, Juda ga prodaje grupi putnika Ismaelićana. Braća natapaju Josefovo odijelo kozjom krvlju i pokazuju ocu navodeći ga da povjeruje da je njegovog sina ljubimca požderala divlja zvijer. Juda se ženi i ima tri sina. Najstariji, Er, umire mlad i bez djece, a njegovoj ženi Tamar je namijenjen leviratski brak s drugim sinom, Onanom. Onan počinja grijeh

B’’H

jer prosipa svoje sjeme, pa i on umire preranom smrću. Juda ne želi trećeg sina dati Tamar za muža. Predodređena da rodi dijete s nekim iz Judine obitelji, Tamar se preruši u prostitutku i zavede Judu. Juda sazna da je njegova snaha trudna i naredi da ju se pogubi zbog bludničenja. Ali kad ona predoči osobne predmete koje joj je ostavio kao zalog plaćanja, on javno prizna očinstvo. Tamar rađa dva sina, Pereca (pretka kralja Davida) i Zeraha. Josef je odveden u Egipat i prodan Potifaru, faraonovom glavnom dvorskom upravitelju. B-g blagoslivlja sve što Josef čini, pa on uskoro postaje nadglednik sve gospodareve imovine. Potifarova žena želi naočitog i karizmatičnog mladića. Kad Josef odbije njene ponude, ona se požali mužu i lažno ga optuži za pokušaj silovanja. Potifar ga baci u tamnicu. Josef zadobija povjerenje i naklonost svojih tamničara, te mu oni povjeravaju vođenje zatvorske administracije. U zatvoru Josef susreće faraonovog glavnog peharnika i glavnog pekara. Utamničeni su jer su uvrijedili svog kraljevskog gospodara. Obojica su usnula uznemiravajuće snove koje im je Josef protumačio. U tri dana, kazuje im, peharnik će biti oslobođen, a pekar obješen. Josef traži peharnika da se zauzme za njega kod faraona. Josefova predviđanja se ostvaruju, ali peharnik zaboravlja na njega i ne čini za njega ništa. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija - 11 p'sukim –

otmici i obmanjivanju njegova oca;

37,1-11

on je bio ponižen i učinjen robom;

Jaakov je godinama bio daleko od doma i sada se vratio. Tora pokazu-

bio je optužen za nemoralno ponašanje s Potifarevom ženom.

je da se Jaakovljeva baština nasta-

Josefov drugi san, o suncu, mjese-

vlja kroz Josefa. 17-godišnji Josef

cu i zvijezdama koje mu se klanjaju,

donosi Jaakovu loše izvještaje o svo-

dodao je ulja na vatru mržnje nje-

joj braći. Jaakov voli Josefa više od

gove braće. Jaakov je ukazao na

njegove braće i daje mu poseban

apsurdnost sna, budući da je Rahel,

(prugasti) ogrtač. Kao rezultat toga,

mjesec, već umrla, te se stoga ne bi

Levi – druga alija - 11 p'sukim –

braća zamrze Josefa i ne mogu s

mogla klanjati Josefu.

37,12-22

njime ni pristojno razgovarati. Dva

šenje Josefa gledali kao na znak njegove inferiornosti. (p.s. to nije funkcioniralo)

Raši kaže dvije različite stvari: (1)

Braća su napasala ovce u blizini

san se odnosi na Bilhu koja je odgo-

■ Š'hema. Jaakov k njima šalje Josefa.

jila Josefa jer nije bilo Rahel; i (2) čak

Stranac (neki kažu, anđeo Gavriel)

i "pravi" san ima elemente besmi-

pomaže mu da ih pronađe. (U cijeloj

slica. Čini se da su ovo međusobno

priči o Josefu i njegovoj braći, može

Ovo su to'l'dot Jaakova: Josef ... Nije

isključive izjave - ako mjesec pred-

se vidjeti da B-g ima plan koji se

li Tora trebala započeti s Reuve-

stavlja Bilhu, onda u snu nema be-

provodi uz nesvjesnu pomoć braće i

nom? Ovo nam želi pokazati, kaže

smislica. Jaakov naizgled namjerno

drugih pojedinaca. Pa ipak, svaka

Gemara, da je Josef trebao biti Ja-

izražava drugu opciju kako bi ras-

osoba koja je uključena postupa po

akovljev prvorođenac, ali B-žja sa-

pršio barem dio bijesa braće.

svojoj slobodnoj volji). Kad braća

Josefova sna (a pogotovo to što o njima ispriča svojoj braći) još povećavaju njihovu mržnju i ljubomoru, a to uzbuni Jaakova.

milost prema Lei postavila ju je ispred Rahel u pogledu rađanja djece.

Zašto se učenjaci iz Bavela odijevaju tako veličanstveno? pita Ge-

Talmud Jerušalmi se pita što je to

mara u Šabat. Pa odgovara da oni

Josef Jaakovu izvještavao o braći. R.

nisu bili "Bnei Tora". (Izvanjski sjaj

Meir kaže to da su jeli "ud žive ži-

koji će nadoknaditi unutarnji nedo-

votinje"; R. Jehuda kaže da su oma-

statak.) Kaže Chatam Sofer, Jaakov

lovažavali sinove Bilhe i Zilpe, te ih

je dao Josefu šareni ogrtač zato da

maltretirali; R. Šimon kaže da su

braća ne bi bila ljubomoran na nje-

pogledavali lokalne žene. R. Jehu-

ga, već da bi na Jaakovljevo teto-

vide Josefa kako dolazi, oni (neki kažu, Šimon i Levi) predlože da ga se ubije. Reuven ih odgovori od toga sugerirajući im da ne prolijevaju njegovu krv, već da ga umjesto toga

bace u jamu. Tora svjedoči da je Reuven zapravo namjeravao spasiti Josefa. Moramo nešto istaknuti o zavr-

da b. Pazi citira pasuk iz Mišlei:

šnom pasuku ove alije koji odaje

"Vaga pravde i kamenje za vaganje

priznanje Reuvenu za izbavljenje

su Hašemovi", što znači da čovjek

Josefa. Komentari kažu da je Reu-

biva kažnjen mjerom za mjeru. (Iz-

ven mogao odgovoriti braću od cije-

vori objašnjavaju da braća nisu či-

le te stvari; umjesto toga, on je pre-

nila te stvari; Josef je pogrešno pro-

dložio jamu koja je vrvila zmijama i

tumačio ono što je vidio.) U Jose-

škorpionima. Ipak, Reuven je dobio

fovom slučaju, klanje koze je odi-

priznanje za svoju namjeru da spasi

gralo značajnu ulogu u njegovoj

Josefa.

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Raši kaže da se Reuven zaista na-

svog oca bilo je napravljeno od ko-

Raši nam daje još jedan aspekt

mjeravao vratiti i spasiti Josefa - to

zjeg mesa. Rivka je odjenula Jaako-

"mjere za mjeru" kažnjavanja Ja-

je dobro – no, razlog kojeg je imao

va u Esavljevu posebnu haljinu.

akova. Pasuk kaže da je "tugovao za

bio je to što bi on, kao najstariji, mo-

Braća su uzela Josefov naročiti

svojim sinom mnogo dana." Raši,

rao preuzeti svu krivnju - što nije

odjevni predmet - k'tonet pasim - i

kaže da je to trajalo 22 godina! Jose-

baš lijep razlog. Svejedno, on dobi-

umrljala ga kozjom krvi. To je izra-

fu je bilo 17 godina kada je bio pro-

va priznanje za dobro djelo koje je

ziti primjer "Mida k'neged mida" -

dan. Bilo mu je 30 kada je stajao

planirao učiniti – čak iako ono nije

mjere za mjeru.

pred faraonom. To je 13. Sedam

izvršeno, i mada njegovi motivi nisu bili čisti. To nam daje materijala za razmišljanje. Kakvo priznanje onda tek mora biti za ispravan motiv, i za stvarni uspjeh. Šliši – treća alija - 14 p'sukim – 37,23-36 Kada Josef stigne, braća mu skidaju

ogrtač i bace ga u duboku jamu. Braća sjednu jesti. (Ovo se smatra znakom bezdušnosti s obzirom na ono što su učinili.) Kad se karavana Jišmaelaca približila, Jehuda sugerira da bi bilo pogrešno ubiti Josefa (bez obzira na Reuvenove namjere, braća očekuje da Josef umre u jami); umjesto toga trebali bi ga se riješiti tako da ga prodaju u roblje. Kroz

niz transakcija, Josef završi u Egiptu kao rob Potifara. Kada se Reuven vrati na mjesto događaja i otkriva da Josefa nema, on razdere svoj ogrtač i pokaže svoj bol ostalima. Braća zakolju kozu, namoče Josefov višebojni, prugasti ogrtač u njezinu krv, i šalju ga Jaakovu da ga identificira.

Jaakov je neutješan. (To se smatra naznakom da je Jaakov podsvjesno znao da je Josef bio živ; čovjek, prirodno, prihvati utjehu za mrtvim nakon nekog vremena, ali ne i za nestalim. (Zamislite strašnu patnju

Komentari ističu da baš kao što je

porodica nestalih izraelskih vojnika

Jaakov prevario svog oca s kozama i

Zbog priče o Josefu, Vaješev je

odjećom, tako je i on bio prevaren

označen svake godine kao šabat

kozom i odjećom. Jelo koje je Rivka

š'vujei v'le'edarei caha"l.)

pripremila da Jaakov njime posluži

Godina 17 3 Broj 9 Strana

godina obilja i prve dvije godine gladi prije nego li su se otac i sin ponovno našli. To je ukupno 22 godine koliko je Jaakov bio bez Josefa. To je, kaže Raši, točna duljina vremena koliko je Jaakov bio odvojen od Jichaka. Ono obuhvaća 20 godina s Lavanom, godinu i pol u Su-

kotu, te šest mjeseci u Bet-Elu prije nego li se Jaakov vratio očevoj kući. Imajte na umu da je Jaakov imao razne dobre isprike, pa ipak ... Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija Hamiši - peta alija - 6 p'sukim – 39,1-6 U stilu nekih popularnih novela u kojima ćete naići na "a u međuvremenu", Tora nas vraća na priču o Josefu. Josef služi u Potifarovoj kući i donosi uspjeh svom gospodaru.

Svima je simpatičan, i prepuštene su mu brojne odgovornosti. Zatim Tora donosi činjenicu i kaže nam da je Josef bio izuzetno zgodan. R'vi'i - četvrta alija - 30 p'sukim – 38,1-30 Nakon toga, Jehuda napušta dom i sprijateljuje se s Adulamcem.

Zašto je priča o Josefu prekinuta kako bi nam se reklo o Jehudinoj situaciji? Raši nam kaže da braća više nisu Jehudu držala za svoj

Midraš kaže da je Josef bio svjemeta kao osiguranje da će on poslati

stan svog izgleda i postao je previše

svoju uplatu. Kada se sazna da je

slobodan u Potifarovoj kući. ■Stvari

Tamar

Jehudu.

su dobro išle, imao je dobru hranu

Pretpostavljajući da se grešno po-

i piće, i počeo si je "kovrčati kosu".

nijela, on je spreman kazniti je. Ta-

B-g je (da se tako izrazim), rekao

mar mu predstavlja 3 predmeta i

Josefu: Tvoj otac je u agoniji zbog

obavještava ga da je trudna s vla-

tvog nestanka, i vjerojatne smrti, a ti

snikom tih predmeta.

uživaš? Ja ću učiniti da i tebi bude

trudna,

pozovu

teško.

uzor. Nakon što su vidjeli kako je

Gemara uči da čovjek mora pod

strašan učinak na Jaakova imala

svaku cijenu izbjeći da dovede dru-

Šiši - šesta alija - 17 p'sukim – 39,7-

cijela ta stvar s Josefom, oni krive

goga u nepriliku - bolje je biti bačen

Jehudu što ih nije odgovorio od te

u užarenu peć nego li nekoga osra-

ideje. Zbog toga se pojavljuje pojam

motiti. Mi to učimo od Tamar, koja

"A Jehuda siđe od svoje braće ..."

nije javno prokazala Jehudu, iako bi

Tamo on upoznaje i oženi se kćerju Šu'a, koja mu rodi 3 sina. On oženi

je se smatralo krivom za nemoral da Jehuda nije priznao svoje postupke.

svog najstarijeg, Era, s Tamar. Kada

[Komentari tumače da je prije Ma-

Er umre, sljedeći brat Onan, oženi

tan Tore, svaki bliski rođak mogao

udovicu svoga brata. Kad Onan

uzeti suprugu pokojnika koja je bila

također umre, Tamar bude osta-

bez djece; nakon što je Tora bila da-

vljena čekati na trećeg sina, Šelu.

na, jedino je brat ovlašten za jibum.]

Zatim Jehudina žena umre. Jehuda otputuje u kraj u kojem Tamar živi. Kada ona čuje za njegov dolazak i

shvati da još uvijek nije udana za Šelu, ona se preruši. Jehuda, misleći da je ona prostitutka, legne s njom. Ona zatraži i dobije 3 predStrana 4

Jehuda shvaća da je on kriv, a ne Tamar, i priznaje to. Ona rađa blizance (jedan pruži ruku prvi, no

drugi se rodi prvi). Dobili su imena Perec (on je bio predak kralja Davida) i Zerah.

Potifarova žena bacila je oko na Josefa. Više puta ga pokuša zavesti. Njegovo stalno odbijanje ju razljuti. Jednog dana, kad nikog drugog nije bilo u kući, ona ga zgrabi. Josef pobjegne, ostavljajući iza sebe svoj ogrtač. (Ovo je drugi put da je svoj ogrtač ostavio u rukama drugih.) Potifarova supruga optužuje Josefa svakome tko ju želi saslušati, i Potifar nema drugog izbora nego da utamniči Josefa.

Sfat Emet nam skreće pažnju na redoslijed glagola - i on odbi, i on reče... Prvo je i najvažnije, kada netko dođe u napast, da se čvrsto poDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

stavi i odbije ići. Zatim, ako je to op-

Obojica usnu san iste noći i probude

ljevstvo podijelilo na Izrael i Judeju.

ravdano, on može objasniti svoje ra-

se slijedećeg jutra vrlo uznemireni.

Živio je u Tekoi, u Judeji, ali je ug-

zloge. Odbijanje mora biti na prvom

Nakon što Josef rastumači peharni-

lavnom prorokovao u Kraljevstvu

mjestu. To je pouka koju učimo od

ku san na pozitivan način, pekar

Izrael, gdje je pokušavao upozoriti

Josefa HaCadika.

zamoli Josefa da protumači i njegov

ljude na tragičan kraj s kojim se su-

san. Josef mu predviđa smrt. Oba

očavaju. Amos upozorava ljude na

sna se obistine: peharnik se vraća na

to da je njihovo ponašanje odvra-

svoj časni položaj, a pekar bude ob-

tno pred B-gom i da je On već uni-

ješen. Josef zatraži peharnika da ga

štio neke od susjednih naroda zbog

se sjeti pred Faraonom, ali on naža-

njihovih nedjela.

B-g "bude milostiv" Josefu u zatvoru, te Josef i tamo stječe simpatije

i poštovanje. Čak i u teškim okolnostima, B-g na Josefa gleda s naklonošću. Š'vi'i – sedma alija - 23 p'sukim – 40,1-23 Posljednji dio VaJeševa govori o snovima peharnika i pekara, koje je Faraon dao zatvoriti zbog prekršaja.

Godina 17 5 Broj 9 Strana

lost, zaboravlja na Josefa i obećanje koje mu je dao. Haftara - 19 p'sukim - Amos 2,6-3,8 Amos spada u rane proroke (a bio je i ratar ovaca - što god to značilo),

Prvi pasuk savršena je poveznica sa sedrom; on spominje kako su braća prodala Josefa. Rabi Jacobs ukazuje i na nekoliko drugih tekstualnih i konceptualnih veza. ■

i živio je nedugo nakon što se kra-

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vaješev ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov prvi princip: Rabinski zakoni nisu uključeni u 613 micvos Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

Ovo se načelo može činiti očiglednim, no mnogi od onih koji su pokušali sastaviti popise 613 micvos prije Rambama očito su griješili u tom pitanju. Rambam navodi Talmud u Makos (23b), da je B-g priopćio 613 micvos Mošeu na Sinaju. Trebalo bi samo po sebi biti jasno, bez da to izričito kažemo, da kasnije odredbe poput čitanja Megile na Purim i paljenja menore na Hanuku, ne mogu biti uključene među njih, mada se one rabinski smatraju "micvos" i kazujemo brahos kada ih vršimo. Ali, očito, neki su ljudi došli do takvog pogrešnog zaključka. Maimonides spekulira da je činjenica što kazujemo blagoslove na rabinske "micvos" - uključujući i tekst "Koji nas je posvetio Svojim zapovijedima i zapovijedio nam..." - ono što je ranije sastavljače popisa navelo da naprave pogrešku. Međutim, on navodi Talmud u Šabos (23a) i Hulin (106a), gdje pita na kojem nam je to točno mjestu zapovjeđeno da činimo takve stvari. Odgovor se nalazi u Pnz. 17,11, gdje nam se zapovijeda da se pokoravamo

rabinskim propisima. Dakle, kazivanje Halela, pranje ruku prije kruha, čitanje Megile, itd. nisu micvos zbog toga što to određuje Tora, već su one micvos, jer Tora kaže da u takvim stvarima slijedimo rabine. Kako bi pokazao i naličje toga, Rambam također navodi Eruvin 21b, gdje se izričito navodi da je kralj Salomon uspostavio pranje ruku za kruh i pravila eruva, njih nije zapovijedio B-g Mošeu na Sinaju. Ove su stvari u naravi rabinske, iako su bile uvedene još u "biblijska vremena" (Salomon je živio u vrijeme "ranih proroka", a zakoni Purima su eksplicitno izneseni u biblijskoj Knjizi o Ester.) Međutim, neki su pogriješili i uključili zakone ili zapovijedi iz drugih biblijskih knjiga kao micvos iz Tore. Na primjer, Izaija 58,7 je poticaj da se nahrane gladni i odjenu goli. Međutim, mada je to bez sumnje micva, ono samo po sebi nije micva (i ona sigurno ne izvire iz knjiga Proroka). Umjesto toga, činiti te stvari uključeno je u Pnz. 15,8, jednu općenitiju zapovijed nama da drugima priskrbimo njihove osnovne potrebe, ma kakve one bile. I tako, unatoč činjenici da su neki pogriješili, Rambam razotkriva pogrešno shvaćanje kako kasniji propisi mogu biti uključeni u 613 micvos. Točno je, međutim, da svih 613 treba pronaći unutar same Tore. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

87. Negativna je zapovijed ne jesti t'refa kao što Pismo kaže, i nećeš jesti bilo kakvog mesa u polju koje je t'refa, što su ga zvijeri rastrgale (Š'mot 22,30). Izraz t'refa koji se navodi u Tori označava životinju koju su rastrgale šumske divlje zvijeri, a isto tako i perad koju je kandžama ozljedila ptica grabljivica, poput sokola ili neke druge slične ptice, na takav način da životinja ili perad zbog tog napada ne može preživjeti. Čak i ako čovjek pohita i ispravno je obredno zakolje, s košer šehita, ona je zabranjena kao t'refa. To se naziva d'ruša ("ozlijeđeno kandžom"). Osim ovoga postoji još sedam drugih vrsta t'refa životinja, koje su zabranjene po zakonu koji je usmeno bio dan Mojsiju na Sinaju. To su: stvor kojem je proboden vitalni organ; onaj koji je Strana 6

ostao bez unutarnjeg organa; onaj koji je pao s visine; onaj kojemu prirodno nedostaje neki unutarnji organ ili sl.; onaj kojem je slomljena kralježnica; onaj kojemu meso prekriva razderani želudac; i onaj kojem je slomljena većina rebara. Kadgod kod životinje ili peradi nastane rana, takva zbog koje ne može preživjeti narednih 12 mjeseci, bilo da je to rana od divlje zvijeri, ili ljudskog bića, ili od Nebeske ruke [prirodnog uzroka] ili ako je pala s krova – ona je zabranjena. Tako se isto i meso s živog stvorenja naziva t'refa; i tko bi god od toga pojeo komad veličine masline ima biti bičevan prema zakonu Tore. Ako zametak pruži svoju prednju nogu iz utrobe takve životinje, taj je ud zabranjen, u kategoriji je mesa koje je izašlo van svojih granica. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 7 - Svećenički blagoslov i završetak jutrarnje molitve Kada predmolitelj stigne do trećeg od kraja blagoslova Šemone esre, svi (ostali) kohanim koji su prisutni penju se na podij (duhan) i stanu licem okrenuti prema Kovčegu; vidi 128,8-10. Kad završi pretposljednji blagoslov, on ih poziva (ako ih je dvojica ili više), oni se okreću na desno (vidi 128,17) kako bi licem bili okrenuti prema zajednici (128,10) i izgovaraju blagoslov "... Koji nas je posvetio ..." (128,11). Podignu svoje ruke u visini ramena i rašire prste, vidi 128,12.14. Oni ponavljaju za predmoliteljem svećenički blagoslov (Br 6,24-26) na hebrejskom (128,14), riječ po riječ (vidi 128,18), glasno (vidi 128,14) i koristeći jednu zajedničku melodiju (vidi 128, 21, 45); oni ne smiju ništa nadodati blagoslovu (128,27), i moraju ga izgovoriti stojeći (128,14). Zajednica odgovara s "Amen" nakon svakog stiha (128,13), ali predmolitelj ne (128, 19). Kada predmolitelj započne posljednji blagoslov, kohanim se okrenu, a kada ga on završi, oni silaze; vidi 128,15-16. Što učiniti ako je predmolitelj kohen, vidi 128,20.22; o tome što učiniti ako su samo kohanim prisutni, vidi 128,25. Kohena se mora tretirati s poštovanjem, vidi 128,45. Ne-kohen ne smije kazivati svećenički blagoslov (128,1), no kohen to mora činiti (128,2) prvi puta kada je pozvan (vidi 128,3); on to može učiniti i više puta, ako želi (128,28). Ako to ne želi, on treba izaći iz sinaGodina 17 7 Broj 9 Strana

goge prije nego li bude pozvan, vidi 128,4. Prije nego li se kohen popne na podij, levit izlijeva vodu preko njegovih ruku sve do zapešća; ako je već oprao ruke, on ne treba izreći blagoslov za pranje (128,6-7). Ne smije se popeti na podij noseći kožne cipele (128,5). On može izreći svećenički blagoslov čak i ako još nije izrekao jutarnje molitve (128, 29). Zajednica bi se trebala usredotočiti na primanje blagoslova (vidi 128,26) i trebala bi gledati prema dolje dok se izgovara (128,23). Ni oni niti kohanim ne smiju gledati ruke kohanima tijekom blagoslova (128,23). Blagoslov nema učinak na one u zajednici koji stoje iza kohanima, ali ima učinak na one ljude koji nisu bili u mogućnosti biti ondje, vidi 128,24. Svećenički blagoslov ne bi trebao izgovarati kohen čiji je izgled neobičan, ako ga zajednica može vidjeti i nije navikla na to (vidi 128,30-32); ili kohen koji nije u stanju pravilno ga izgovoriti (128,33); ili maloljetni kohen, osim ako ga ne izgovaraju i odrasli kohanim (vidi 128,34); ili kohen koji je počinio ubojstvo i nije se pokajao (vidi 128,35-36); ili kohen koji je nepokajani otpadnik (128,37) ili je pijan (vidi 128,38) ili je u žalovanju (vidi 128,43). Kohen ga može izgovarati ako je počinio druge grijehe (128,39) ili ako je neoženjen (vidi 128,44), ali ne i ako je oženio ženu kojom je kohanim zabranjeno da se žene (osim ako se ne razvede od nje i ne zakune da se nikada više neće oženiti takvom ženom, vidi 128,40) ili ako je rođen iz takvog braka (128, 42) ili ako postane nečist dolaskom

u doticaj s mrtvom osobom koja mu nije bliski rođak (osim ako se ne obaveže da to više nikada neće učiniti, 128,41), ili ako ima kćer koja je otpala ili je promiskuitetna (128,41). Izvorno, svećenički se blagoslov kazivao svakoga dana prilikom jutarnje molitve, te također i u službama Musaf i Neila, ali ne i u poslijepodnevnim službama (vidi 129,1 -2). Danas je u većini zemalja■uobičajeno kazivati ga samo na blagdane, i samo u službi Musaf (vidi 128, 44). Nakon ponavljanja Šemone esre, zajednica sjedne, oni pognu glave i prekriju lica, te kažu pokajnicu (Tahanun, vidi 131,1-2). Tahanun se ne govori noću (vidi 131,3), ili u kući žalobnika (131,4), ili na vjerskim slavljima ili u dane blagdana (vidi 131,4-7). Istaknuta osoba ne bi ga trebala kazivati javno i nitko ne bi trebao pasti licem k zemlji da bi se molio; vidi 131,8. Ponedjeljkom i četvrtkom stojeći se govore dodatne molbe (134,1). Predmolitelj nakon toga kaže polovicu Kadiša, te se kažu Psalmi 145 (Ašrej) i 20 (LaMenaceah) (no ovaj posljednji se izostavlja u određene blagdanske dane, vidi 131,1). Nakon toga slijedi U-va le-Cion, koju izgovaraju pojedinci, iako sadrži stihove Keduše, vidi 132,1. Nakon toga se stojeći govori Alenu, iza čega slijedi Kadiš žalobnika i Psalam dana; neki također ponavljaju odlomak o tamjanu (vidi 132,2). Neki ponavljaju Barehu nakon završnog Kadiša, no to se ne čini na šabat ili blagdanima (133,1; 286,5). ■

Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Neuspješna kriminalna nakana? Usporedite pristupe Rašija, Rašbama i R"Y Behor Šora o krivnji braće u vezi prodaji Josefa. Dok Raši tvrdi da su sva Josefova braća (izuzev Reuvena i Binjamina) sudjelovali u

prodaji, Rašbam drži da, iako su braća planirala prodati Josefa, Midjanci su ih preduhitrili. R"Y Behor Šor uzima srednji smjer, sugerirajući da je tek polovica braće bila uključena u to.

• Je li onaj koji je planirao počiniti zločin, no zbog okolnosti koje su bile van njegove kontrole nije uspio to i provesti, išta bolji od osobe koja je uspjela provesti svoj plan? Mješani brakovi i praoci Najosnovnijim čitanjem redaka, čini se da su se i Jehuda i Šimon oženili kananskim ženama.

• S obzirom na to da se Avraham dobrano pomučio kako bi osigurao da se Jichak ne oženi Kanaankom, kako gledate na to da Jaakov ne dijeli sličnu zabrinutost kada njegova djeca dorastu do dobi za ženidbu? Postoji li razlika između generacije Jaakovljevih sinova i prethodnih generacija, zbog čega je mogućnost da ožene Kanaanke manje problematična?

matični,

ili

unatoč samo

tekstualnom čitanju stihova do takvih brakova u stvarnosti nije došlo? Josef u Tori i glazbi

gla utjecati

na to kako čitate

priču u cjelini? Aluzija ili slučajnost? Priča o Josefu sadrži mnoge usporedbe s drugim pričama u Tanahu.

Promatranje kasnijih prerada bib-

Jaakovljev životni put slijedi obra-

lijskih priča, bilo u umjetnosti, tea-

zac sličan onome Avrahama Avinu i

tru ili književnost, često je sjajan na-

Davida HaMeleha, dok Josefova

čin da se osvijetle pitanja i oprečne

priča ima mnogo zajedničkog s knji-

alternativne interpretacije izvornog

gama o Ester i o Danijelu. U svim

teksta.

tim slučajevima, jezične podudar-

Usporedite kako Tim Rice i Andrew Lloyd Weber prikazuju odnos između Josefa i njegove obitelji u njihovom mjuziklu, "Josip i ogrtač iz snova u tehnikoloru" s onim što

proizlazi iz biblijskog teksta.

• Mjuzikl tvrdi da je Jaakov dao Josefu poseban ogrtač "da pokaže svijetu da je volio svog sina. Da bude svima jasno da je Josef nešto posebno". Jesu li braća protumačila taj dar kao znak da su oni odbačeni sinovi, i da će samo Josef nastaviti lozu? Koliko je pretpostavka da braća nisu znala da će svi biti izabrani mo-

nosti prate preklapanje u sadržaju.

• Kako utvrditi je li kasnija priča u Tanahu namjerno aludira na neku raniju, ili su sličnosti sasvim slučajne? Napravite popis kriterija koji bi vam mogli pomoći u procjeni takvih paralela. • Mislite li da su podudarnosti u svakom od gore navedenih slučajeva značajne? Zašto da ili zašto ne? Koje poruke čitatelj može naučiti iz tih usporedbi? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

• Tekst nigdje izričito ne osuđuje braću zbog njihovih brakova. Da li to predstavlja dokaz da su njihovi postupci bili besprijekorni? Ako je tako, trebamo li zaključiti da mješani brakovi s kananskim stanovništvom nisu bili probleStrana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Kada malo znači tako puno Ovog tjedna čitamo poznatu priču o Josipu i njegovoj braći koja ga prodaju u ropstvo u Egipat. Pristranost, ljubomora, strast, požuda i izdaja. Sve to i još mnogo više, je u ovoj parši. Vrijedi je pročitati.

ska bića koja su duše, a ne samo tijela, apsolutne vrijednosti i istina. Borili smo se sa najvećom silom generacije i istjerali smo ih iz svoje zemlje i svojih života. Mala količina duhovnog svjetla otjerala je veliku tamu.

Hanuka uvijek dolazi zimi kada su dani najkraći i kada je najmračnije doba godine. To je blagdan svjetla. Svijeće nas podsjećaju na malo, ali značajno čudo iz davnina. Kada je u Hramu bilo ulja dovoljno da gori samo jedan dan, ta je količina čudesno gorjela osam dana. Ne čini se kao da je to toliko važno da bismo se toga trebali sjećati 2.500 godina kasnije. Ali važno je. Jer, s obzirom na okolnosti, to je bio jasan znak B-žje ljubavi. A mali znak ljubavi daleko stiže. Svoju prvu ženu Elanu a''h upoznao sam dok smo zajedno radili kao savjetnici u obrazovnom programu. Kao ortodoksni Židovi, trudili smo se imati čisto profesionalan odnos. Međutim, ja sam osjetio poštovanje i simpatiju prema njoj i sumnjao na to da i ona osjeća nešto slično. Prišao sam rabinu koji nas je oboje poznavao i on je odmah dogovorio sastanak za idući dan. To je bilo malo brzo, ali nisam htio razočarati njega niti nju pa sam pristao. Tog smo dana radili zajedno, a Elana sa mnom nije progovorila niti riječ, niti mig, nikakvog znaka da večeras zajedno izlazimo. Počeo sam se osjećati nesigurno. Možda me rabin samo zezao? Osjećao sam nervozu. Postao sam jako uzbuđen i vrtjelo mi se u glavi. Petnaest minuta prije no što smo trebali izaći, Elana je otišla u zbornicu, a ja sam ju slijedio bez ikakve ideje što da učinim. Ona je čeprkala po svom ormariću, ali je osjetila da sam u blizini. Zatim se

Godina 17 9 Broj 9 Strana

Nevjerojatno je u koliko mnogo područja 'mala količina' može tako daleko stići. Mala količina ljubavi. Mala količina spoznaje. Mala količina uvjerenja. Mala količina mudrosti

okrenula i uputila mi širok zračeći osmijeh – odjednom sam osjetio olakšanje. Taj jedan osmjeh otjerao je svaki tračak nesigurnosti i sumnje koju sam imao. Malo ljubavi može daleko stići. Malo ljubaznosti može daleko stići. Samo jedan osmjeh može učiniti tako mnogo.

To je Hanuka: mala količina duhovnog svjetla otjerala je veliku tamu.

Naravno, poruka Hanuke je mnogo šira. U vrijeme kada su grčke 'vrijednosti' poput oluje preuzimale vlast nad svijetom, mi Židovi nismo bili zaljubljeni u to. Lažni bogovi, materijalizam, natjecanje da se bude 'najbolji'. Mi to nismo prihvatili. Čak i kada su nam oni pokušali nametnuti svoj helenizam, mala tvrdoglava židovska nacija bila je nevoljna odustati od svega u što smo vjerovali – monoteizam, ljud-

Ovako ja gledam na to. Mi živimo u naizgled ograničenom svijetu ■ koji ponekad izgleda kao da ne seže dalje od onoga što naše oči vide ili što naši mali umovi mogu zamisliti. A onda, desi nam se neka spoznaja, osjetimo nečiju ljubav na trenutak, pronađemo uvjerenje u sebi, dotaknuti smo mudrošću – i dobijemo uvid, samo uvid u veći, stvarniji i ljepši svijet. Shvatimo da je naš svijet toliko veći od onoga što smo ikada zamišljali, da je istina iza onoga što vidimo neograničena u svom potencijalu. A to odmah raspršuje naše ograničeno razmišljanje, podiže nas iz naših sitnih stvari i dozvoljava nam da vidimo kako je veliko i grandiozno ljudsko postojanje. U tim trenucima, mi znamo da je sve moguće, da je ljubav beskrajna i vječna, da nas mudrost ispunja do vrha i još više, da su B-žja dobrota i ljubav bezgranične. To je Hanuka. Malo svjetla bilo je ono što je židovski narod podsjetilo na B-žju ljubav. Jednom kada smo se toga sjetili, sjećamo se toga do današnjeg dana, 2.500 godina kasnije. Šabat šalom! ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi David Stav:

Prekid komunikacije Čitati priču o Josefu i njegovoj

zumjeli težinu svojih postupaka,

braći je srceparajuće. Već smo se

znamo to jer su se koristili raznim

navikli na tenzije između Jichaka i

metodama kako bi svoja djela poku-

Jišmaela, te između Jaakova i Ezava.

šali sakriti od svog oca.

Ali u tim slučajevima, tješila nas je činjenica da svaka strana predstav-

lja zaseban narod (čak iako su obje strane imale iste roditelje, ili istog oca). Pa ipak, u slučaju Jaakovljevih sinova – predaka izraelskog naroda – ta nas utjeha napušta.

Ovi stihovi opisuju mračan odnos koji započinje time što Josef ocu do-

nosi loše vijesti o svojoj braći. Danas bismo Josefa nazvali "tužibabom". Tekst nam ne kaže što je točno Josef rekao, te je li on lagao ili je govorio istinu. Neki od naših rabina pretpo-

Kako su odrasla braća mogla gajiti

stavljaju da je Josef optužio svoju

toliku mržnju koja ih je navela da

braću – Leine sinove – da se nepri-

razmišljaju o ubojstvu – ili prodaji –

kladno odnose prema sinovima

njihovog mlađeg brata koji je u ra-

sluškinja, ili za počinjenje drugih

noj dobi ostao bez svoje majke? Ka-

nemoralnih djela. Time što izbjega-

ko su ljubomora i prijezir gurnuli

va detalje Josefovog izvještaja, Tora

braću preko ruba? Oni su jasno ra-

nas upućuje na to da sadržaj izvje-

štaja nije bio previše važan. Sjeme mržnje počelo je klijati unutar obitelji. Tenzija je narasla kada su braća vidjela da njihov otac Josefu pruža poseban tretman. Čak mu je napravio i posebnu odjeću, ketonet pasim (višebojni ogrtač). To je očigledno bila vrsta kraljevske odjeće, možda nešto slično odjeći prestižnih brendova današnjice. Ako je tako, zašto onda braća ne bi bila ljubomorna kad su izvukla kraći kraj?

■

Tora ne štedi riječi dok nastavlja sa opisom rastućih tenzija u obitelji. Josef sanja o klasovima u polju koji se klanjaju pred njegovim klasom. Unatoč žestokom odgovoru svoje braće koja kažu "… hoćeš li zavladati nad nama?" (Berešit 37,8), on ne popušta te im priča i svoj drugi san u kojem vidi sunce, mjesec i jedanaest zvijezda koje se klanjaju pred njim. Ostatak priče je poput predvidljivog scenarija. Josefova braća prvom ga prilikom pokušavaju ubiti

i osloboditi se njega i njegovih snova, jednom za svagda. Radoznali čitatelj može se pitati gdje je logika u ovome. Što je spopalo Josefa da je morao svojoj ljubomornoj braći govoriti o snovima koji će ih još više razjariti? Nije li već do sada shvatio u kakve će ga to nevolje dovesti? Ne bi li bilo bolje za njega da je jednostavno pustio da se njegovi snovi ostvare i pokažu točnima, bez da ih izgovori? Ili ako u njima nije

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi David Stav:

Prekid komunikacije

bilo istine, da ih jednostavno pusti

on bi im rekao zašto je Josefu odlu-

da izblijede kao da nikada nisu ni

čio dati osobito elegantnu odjeću.

postojali? Nije li Josef bio svjestan

Problemi su započeli nakon što nam

posljedica svog ponašanja prema

tekst kaže da braća nisu mogla u

svojoj braći?

miru razgovarati.

Čini se da je ovdje ključni izraz,

Zbog složenosti problema, Josef je

"oni nisu mogli mirno razgovarati s

bio potpuno nesvjestan svog okru-

njime" (Berešit 37,4). Neki od naših

ženja kada je bila riječ o njegovim

rabina koriste ovaj stih kako bi po-

snovima. Nije razumio koliko je

hvalili braću koja nisu nosila vatru

ozbiljna i krajnje grozna postala

u jednoj, a vodu u drugoj ruci.

njegova situacija, tako da je sebi dozvolio da govori o snovima koji su uznemirili cijelu obitelj (uključujući njegovog oca).

Jaz između Josefa i njegove braće bio je tako velik da se nisu mogli upustiti ni u najobičniju konverzaciju. Nisu si mogli reći čak niti nešto poput „Dobro jutro“ ili „Kako si?“

On također nije smatrao problemom to da sam pođe do svoje braće u Šehem, niti je primjećivao ikakve

probleme među njima. To je priča o prekidu komunikacije koja počinje riječima "oni nisu mogli s njime mirno razgovarati." Dinastija Hašmonejaca, koja je cvjetala tokom gotovo dva stoljeća, također je posrnula na ovom istom principu. Jedan od glavnih razloga njenog pada bila je nevoljnost da

Međutim, na kraju, ovaj izraz opisuje nezahvalno stanje u odnosima: jaz između Josefa i njegove braće bio je tako velik da se oni nisu mogli upustiti ni u običnu konverza-

zapodjenu dijalog s raznim skupi-

nama u javnosti glede načina borbe protiv Rimljana, odnosa među svećenicima, mudracima i monarsima, te drugim problemima.

ciju. Nisu mogli jedni drugima reći

Svi smo predobro upoznati s ovim

čak niti nešto poput "Dobro jutro" ili

fenomenom i načinima na koje se on

"Kako si?". Tekst opisuje stalno

manifestira u našem svakodnevnom

pomankanje razumijevanja među

životu – u našim odnosima sa su-

braćom.

pružnicima, obiteljima i na poslu.

Da su braća razgovarala s Josefom, oni bi možda mogli objasniti priče koje je Josef htio reći svom ocu. Da su razgovarali sa Jaakovom,

Godina 17 11 Broj 9 Strana

Čarobna formula je govoriti – i to

govoriti s mirom. ■

Neka biste bili blagoslovljeni! ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Glas u nama

U ovotjednoj parši, parši Vaješev,

uspješno protumačio snove farao-

no izložen kušnjama, reći će mu se:

čitamo o pokušaju Potifarove žene

novog peharnika i pekara te na kra-

"Jesi li uistinu bio zgodniji od pra-

da zavede Josipa.

ju bio pozvan da protumači snove

vednog Josipa? Svakog dana mu je

samog faraona.

prilazila Potifarova žena koja ga je

U Postanku 39,10 opisani su neumorni pokušaji gđe. Potifar da zave-

Rabini Talmuda smatraju Josipovo

de Josipa. "Iako je Josipa salijetala iz

odbijanje kušnje gđe. Potifar toliko

dana u dan, on nije pristajao da uz

velikim da je on nazvan "Josef Ha-

nju legne, nije joj prilazio."

Cadik," Josip, pravednik.

tanku 39,12 opisuje Josipovu reakciju. "On ostavi svoj ogrtač u njezinoj ruci, otrže se i pobježe van." Kada je gđa. Potifar vidjela da joj

prijetila da će ga baciti u zatvor, on je rekao, "B-g oslobađa zarobljene," (Psalam 146,7). Kada je prijetila podiže one koji su pognuti," (Psalam

je on bio sam u kući, Potifarova je tražila da legne s njom. Tora u Pos-

ju odjeću od jutra do večeri. Kada je

da će ga mučiti, on je rekao, "B-g

I tada, na taj sudbonosni dan kada žena uhvatila Josipa za ogrtač i za-

pokušavala zavesti, mijenjajući svo-

146,8). Kada je prijetila da će mu

Svaki čovjek ima sposobnost u svoje sjećanje dozvati vlastite lekcije o dobru i zlu koje je naučio.

iskopati oči, on je rekao, "B-g daje vid

slijepima,"

(Psalam 146,8). ■

Pokušala ga je potkupiti tisućama talona srebra, ali on joj nije prišao… Tako, Josip u svojoj moralnoj snazi služi kao tužilac grešnicima, svojim

je Josipov ogrtač ostao u ruci i da je

životom on poništava njihove ispri-

on pobjegao, pozvala je sluge optu-

ke.

žujući hebrejskog slugu da ju je pokušao silovati. Iako bi, u normalnim okolnostima, egipatski gospodar robova odmah ubio hebrejskog roba, iz raznih razloga Potifar je više vjerovao Josipu nego svojoj ženi. Potifar je Josipa bacio u zatvor gdje je Josip

Talmud u Joma 35b čak kaže da Josipova neusporediva pravednost služi kao 'tužilac' svim grešnicima. U svijetu koji dolazi, grešnika će pitati zašto se nije zaokupio učenjem Tore. Ako odgovori da je bio zgodan, te da je stoga bio nepresta-

Standard koji je Josip postavio toliko je visok, da zaista nema nade za one koji su slabi. Nakon svega, ako zgodni Josip, udaljen od svoje obitelji u stranoj zemlji, može odoljeti iskušenju Potifarove žene, kako itko tko podlegne kušnji može biti oslobođen? Josip je zaista tužilac

svima koji popuštaju kušnjama i željama. S druge strane, Raši u komentaru na Postanak 39,11 drži da je Josip bio na rubu da se preda Potifarovoj ženi. Odjednom se pred njim pojavila slika njegovog oca Jakova i to mu je dalo snage da se odupre. Rabi Menahem iz Vitebska u svo-

joj knjizi, Pri HaEc, pita se o ulozi koju je slika Jakova odigrala u Josipovom uspješnom odupiranju kušnji. Ako se Josip uspio oduprijeti Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald:

Glas u nama

kušnji samo zbog moćne vizije svog

pozitivnim porukama – iz knjiga, iz

oca, je li onda pravedno osuditi one

Biblije, od raznih uzora.

kojima nije dana takva vizija? Zašto bi Josip trebao primiti posebne zasluge čistoće ako je primio nadnaravnu pomoć?

I mada je Josip bio sretan što se pred njim pojavila slika njegovog oca kako bi mu pomogla da se odupre gđi. Potifar, on je jednako tako

Iako komentatori nude mnoge

mogao odbaciti tu očevu poruku.

odgovore, možda najstvarniji od-

Nakon svega, djela njegovog oca

govor leži u činjenici da svaki čo-

prouzročila su mu mnogo patnji u

vjek ima sposobnost izvući takvu

životu. Kada se Jakovljeva slika po-

'nadnaravnu' pomoć da se odupre

javila pred njim usred iskušenja,

grijehu i kušnji. Svaki čovjek ima

Josip je mogao reći, "Oče, gdje si bio

sposobnost u svoje sjećanje dozvati

kada sam te trebao? Ti i tvoja pogre-

vlastite lekcije o dobru i zlu koje je

šna filozofija odgoja izazvali ste lju-

naučio. Bilo da je to lekcija koju smo

bomoru moje braće i moju veliku

naučili od oca, majke, učitelja, rabi-

patnju. Ostavi me na miru, učinio si

na ili prijatelja, svi mi imamo taj

mi dovoljno štete, sada ću ja učiniti

potencijal da slike naših očeva, maj-

ono što mislim!"

ki, učitelja, čije poruke zauvijek ostaju u našim umovima i srcima, prizovemo u sjećanje bez obzira na to jesmo li ih zaista prihvatili u vrijeme kada su nam dane. Iako se to može smatrati 'nadnaravnim', ta učenja obično dolaze iz vrlo prirodnih izvora, to su učenja kojem su izložena gotovo sva ljudska bića.

Istina je da učenja nekih roditelja ponekad mogu biti negativna i štetna, no u nekom trenutku života svatko je izložen konstruktivnim i Godina 17 13 Broj 9 Strana

Josipova nevjerojatna odluka da slijedi očev savjet bila je ta koja mu je donijela naziv 'cadika' – istinski pravedne osobe. Josipova nevjerojatna pravednost, postavlja izazov pred svakog pojedinog od nas u trenucima naših kušnji i teških odluka. Pravedni Josip služi kao krajnji uzor i model za nas. Neka biste bili blagoslovljeni. ■

■

Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Zemlja Izraelova Paraša u Tori započinje jednosta-

Jaakov živi u lošem kvartu, među

Pa kakva je to Jaakovljeva tvrdo-

vnom tvrdnjom da se Jaakov nasta-

mnoštvom koje prema njemu i nje-

glava vezanost uz život u Zemlji

nio i "živio u zemlji kojom su puto-

govoj obitelji gaji loše namjere. On

Kanaan? Zašto on vjeruje da će na

vali njegovi očevi, Zemlji Kanaanu."

se prisiljen osloniti na Šimonov i Le-

koncu moći živjeti tamo u miru i

Zadnja izjava u toj rečenici – Zemlji

vijev mač kako bi preživio, ali to ni-

sigurnosti? Odgovor na ta pitanja je

Kanaanu – čini se suvišnom. Mi

je ono što mu se sviđa, niti je to nje-

da je on razumio da je to zemlja

smo već iz prethodnih parašijot u

gov konačni životni cilj. Zemlja Ka-

njegovih predaka i da je G-spod s

naan nije gostoljubiva ni prema nje-

njima učinio savez da će im dati tu

mu niti prema njegovom načinu

zemlju.

knjizi Berešit sasvim svjesni da su Avraham i Jichak boravili u Zemlji Kanaan. Budući da svaka riječ i fraza u Tori traže da na njih obratimo pažnju i da ih proučimo, komentatori Tore tijekom vijekova propiti-

gledanja na život.

Možda se ona sada i zove Zemlja

Filistejski kralj koji je želio oteti i

Kanaan, no trajno će se zvati njego-

uzeti za robinju njegovu majku i ba-

vim imenom, Zemlja Izraelova. Ta

ku još uvijek je tu, a ako ne on onda

vali su ovo pitanje i ponudili brojne

će zemlja upoznati mnoge stanov■

njegovi klonirani nasljednici. Na po-

nike i vladare, no to nikada neće

i različite pouke i spoznaje.

grebu svoga oca kod špilje Mahpela

promijeniti njenu vječnu narav kao

sigurno je sa žalošću razmišljao ka-

Zemlje Izraelove. Ta je zemlja dom

ko je njegov djed bio primoran pla-

za Jaakova – zemlja njegove prošlo-

titi toliko pretjeranu cijenu za gro-

sti i njegove budućnosti. To je ono

bno mjesto.

što ga veže za ovu veliku praotačku

Ja vjerujem da su pouke iz ovih riječi kojima otpočinje naša paraša strahovito relevantne za naše vrijeme. Jaakov je prisiljen živjeti u ne-

baštinu i misiju, i on će zahtijevati

prijateljskom okruženju. Priča o na-

Zemlja Kanaan Jaakova je tjerala

padu na Dinu, pa nasilje i krvopro-

na razmišljanje o mnogim neugo-

liće koje je nakon toga uslijedilo iz-

dnim vezama koje su ga povezivale

Jaakov se ne obazire na poteškoće

među Jaakovljeve obitelji i Kanaa-

s njom: kraljevsku otkupninu Esa-

i iskušenja koje su sastavni dio

naca služi kao kulisa ovakvoj vrsti

vu, kamen umjesto jastuka, i invali-

Zemlje Kanaana jer on ne živi tek u

života kakvu zahtijeva življenje u

ditet kao posljedicu susreta s bezi-

njenim zemljopisnim granicama već

Zemlji Kanaanu.

menim neprijateljem. Sve to i još

u idealnoj zemlji svojih praotaca – u

mnogo više bio je njegov udio u

zemlji B-žjeg otkrivenja i svetog ci-

da tamo bude i pokopan.

Zemlji Kanaan.

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Berel Wein:

Zemlja Izraelova

lja. Jaakov će proći još mnogo boli i

Tora nam ne daje odgovor niti na

ljudskog roda ostaje nevidljiva, ta-

patnje u Zemlji Kanaan prije nego li

jedan od ovih fantastičnih događaja.

janstvena i iznad svega čudesna. To

se vrati tamo u svoje konačno poči-

Midraš nudi različite komentare i

je suština toga kako je Židovska tra-

valište. No njegovi će je potomci,

interpretacije kako bi nam pomogao

dicija gledala ne samo na biblijski

Židovski narod, uvijek znati kao

da donekle shvatimo ovaj lanac do-

tekst već i čitavu Židovsku i ljudsku

zemlju

gađaja. No na kraju priče, sve to os-

povijest.

svojih

praotaca,

Zemlju

Izraelovu.

taje jedna velika zagonetka uvijena U naše vrijeme holokaust je bio

Život općenito, a posebice Židov-

nepredvidivo neočekivan i sada na-

ski život, nepredvidiv je, iznenađu-

kon što je do njega došlo još uvijek

juć, tajanstven i zagonetan. Jaakov

ga milijuni ljudi poriču. Tko bi mo-

očekuje da je nakon njegovog susreta s Lavanom i Esavom najgore iza njega. Ali zabava tek treba početi. Tko bi mogao predvidjeti da će nakon sukoba među braćom Jišma-

Svi ovi događaji ostaju jedna velika zagonetka uvijena u nebesku tajnovitost

gao zamisliti da pored svih unutarnjih i vanjskih podjela, očekivanja i predskazivanja iznikne Židovska država u Zemlji Izraelovoj? I kako će, nakon tisuća godina tradicije To-

elom i Jichakom, Jaakovom i Esa-

re i čuvanja običaja ta Država posta-

vom najveći sukob među braćom u

ti takav bastion sekularizma, pa čak

Židovskoj povijesti tek sada zapo-

i ateizma?

četi?

u nebesku tajnovitost. Ja vrlo loše rješavam tajne ili objašnjavam vrlo

Sve vrste tajanstvenih i neobjašnji-

teška, složena pitanja u Tori i biblij-

vih događaja urote se da zajedno or-

skom tekstu. Stoga ću se zadovoljiti

ganiziraju ovu priču. Zašto Jaakov

time da u čudu pratim priču koju

daje Josefu posebnu opravu i takvu

nam priča Tora.

protekciju pokazuje pred svojom ostalom djecom? Zašto on šalje Josefa

Prorok Ješajahu nas uči da B-žji

na tako očigledno opasan zadatak

putevi nisu naši putevi i da njegova

da nađe svoju braću? Tko je taj ta-

ruka vodilja u svim događajima

janstveni čovjek koji ga odvodi u brlog Šimona i Levija? I zašto je konačni rezultat svega toga prodaja Josefa kao roba predodređenog za egipatsko ropstvo? Kasnije u parši, kako to da Jehuda počini takav očigledno nemoralan čin i zbog čega je i pored toga nagrađen da bude rodonačelnikom

Židovske kraljevske i mesijanske sudbine? I zašto se Perec progurao van iz utrobe svoje majke prije

Pa ipak, sve se to desilo, i čuda se Židovskog života nastavljaju širiti pred našim očima. Izrael je postao puno više Židovska država nego socijalistička. Antisemitizam nikada nije bio snažniji, a ipak se Židovski narod nikada nije osjećao odvažnijim i snažnijim nego danas.

Ogroman preporod učenosti i izučavanja Tore među Židovskim narodom širom svijeta, a posebno ovdje u Izraelu vjerojatno je najveće iznenađenje našega doba. Sve bi nas to trebalo navesti da budemo oprezni prema stručnim predviđanjima, sveznajućim političarima i drugim mudracima koji tvrde da poznaju našu budućnost i ono što je za nas najbolje. Misterije parše same po sebi čine poruku ove parše. Šabat šalom ■

Zeraha? Godina 17 15 Broj 9 Strana

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Jaakov je volio Josefa više od sve njegove braće Kad proučavamo priču o Josefu i

je ista situacija u sporu ovdje u

su zagovarala prava ugnjetavanih i

njegovoj braći, dobro je prisjetiti se

Voložinu između Netziva i Rav

zauzimala se za prava "ostale braće"

poznate "Din Tora" koja se održala u

Chaima, istaknuo je. Važno je tu

sami na sebi nosili krivicu za odre-

ješivi

svih

perspektivu zadržati na umu kada se

đenu

litvanskih ješiva. Nastao je spor iz-

upustimo u bilo koju vrstu rasprave o

Hazal kažu da se Josef sprijateljio sa

među dvojice velikih roš ješiva na tom

"slabostima"

sinovima sluškinja (Bilhe i Zilpe), jer

fakultetu - Rava Chaima Soloveitchi-

posljednjih nekoliko paršijos knjige

su ih sinovi Lee prezirali. Međutim,

ka i Netziva - Rava Naftalita Tzvia

Berešis. Pasuk kaže da su braća vidjela

za Josefa su ustvrdili da je "ovaj Josef

Yehude Berlina.

da je Jaakov Avinu Josefa volio više

zaslužio našu mržnju, jer je izazvao

od njih, te su ga oni počeli mrziti.

da Jaakov na njih gleda s prijezirom".

Vidio sam zanimljiv psihološki uvid

To nije spriječilo istu tu braću da na

rabina dr. Abrahama J. Twerskog, koji

svoju braću (Gada, Ašera, Dana,

se temelji na zanimljivom iščitavanju

Naftalija) gledaju s prijezirom. U

pasuka. Mi mnogo puta, proživlja-

ovom slučaju, oni se nisu zauzimali za

vamo osjećaje kojima se ne ponosimo.

■ "prava obespravljenih". Nije neuobi-

To su osjećaji koji su niski, površni, ili

čajena pojava da nas naša vlastita dje-

na neki drugi način proizlaze iz naše

la optužuju. Naši argumenti u ime

ne baš sjajne strane osobnosti. Braća

obespravljenih bivaju poništeni stva-

su osjetila da su ljubomorna na Josefa,

rima koje mi sami činimo, i koje su

ali nisu mogli samo tako otvoriti usta

podjednako loše, ako ne i gore, od

i reći: "Mi mrzimo Josefa, jer ga naš

"zla" kojeg osuđujemo.

Voložinu,

majci

Jedan od sudaca na rabinskoj komisiji koja je bila sazvana da sasluša Din Tora bio je i Magid iz Vilne. Magid iz Vilne komentirao je drugim sucima da se Din Tora slaže s paršas VaJešev. Drugi dajanim nisu razumjeli na što je Magid iz Vilne mislio jer taj tjedan nije bila paršas VaJešev, već jedna

sasvim druga paraša! Magid iz Vilne je objasnio: U knjizi Berešis, sve do paršas VaJešev, u svim sporovima imamo jednog "dobrog" i jednog "lošeg". Postojala je zavada između Adama i zmije, između Jichaka i Jišmaela, te između Jaakova i Esava. Nijedno od toga nije zahtijevalo puno "mozganja" o tome čiju stranu zauzeti. Međutim, u paršas VaJešev kod rasprave između Josefa i njegove braće -

imamo velikih poteškoća odlučiti se tko je u pravu, a tko nije. Obje strane su bili pravedni ljudi. Obje su strane imale opravdanje za ono što su učinile. Dakle, nije tako lako presuditi tko je u pravu a tko u krivu. Potpuno

B-žjih

plemena

otac voli više." Nije to bila Josefova krivica što ga je otac više volio. Ljudi imaju tu nevjerojatnu sposobnost da racionaliziraju

svoje

ponašanje

pokušaju uzdići svoje vrlo niske i proste emocije; racionalizirajući ih u nešto drugo od onoga što stvarno jesu, kako bi mogli biti ponosni na

sebe. Stoga su braća zaključila "ne smeta mi što Jaakov voli Josefa više od mene", ono što mi smeta je da je "Jaakov volio Josefa više od sve njegove braća (kol ehav)". Svaki brat se prvenstvo borio za prava njegove zakinute braće koja su bila diskriminirana zato što je Jaakov volio Josefa više od njih. "Osobno, ja sam 'Baal Midos' [osoba uzvišenog karaktera] tako da se ja mogu nositi s time. Ja ne

gajim sitnu ljubomoru, ali moram se zauzeti za prava moje ugnjetavane braće." Ironija ovakvog razmišljanja bila je u tome što su ta ista braća koja Strana 16

Dvije

razinu

stvari

ugnjetavanja

koje

braće.

omogućile

Josefu da preživi svoje iskušenje Jaakov je poslao Josefa da provjeri kako su mu braća i kako su mu stada. Pasuk kaže: "I gle, čovjek ga nađe, a on je bio izgubljen u polju" [Berešis 37,15]. To je bilo u danima prije GPSa. Nisi mogao upisati adresu. Bila je to prostrana zemlja. On je pokušavao pronaći svoju braću i izgubio se. "Čovjek ga je pronašao i upitao: 'Što tražiš?'". Rabini nam kažu da je 'Iš' [čovjek] o kojem se govori u pasuku zapravo anđeo Gavriel. Gavriel haMalah doslovno je uzeo Josefa za ruku i odveo ga do mjesta koje je tražio. No, prije nego li je to učinio, malah je upitao Josefa "Što tražiš?" (Ma t'vakeš?) Ima riječ u ovom pasuku koja se tu ne uklapa – a to je riječ "lemor", koja doslovno znači "reći drugima". Ova se

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Jaakov je volio Josefa više od braće

riječ obično ne koristi u razgovoru

ciljevi. To je ono što LEMOR ovdje

napuštena. Ljudi dižu svoje ruke u

između dvije osobe. Pasuk bi trebao

znači. To ne znači kazati to bilo kome

očaju, kada nema nade. Ako čovjek

glasiti "Vajišaleihu haIš, ma tivakeš?" (i

drugom, to znači reći to samom sebi! I

može vidjeti nešto dobro u tome - ali

čovjek ga upita: "Što tražiš?"); a ne

ponavljati to iznova i iznova. Svaki

još važnije - ako može vidjeti Jad

"Vajišaleihu haIš LEMOR ma tivakeš?"

put kada se suočiš s kušnjom, iza-

Hašem [B-žju ruku] u tome, onda će

Što ovdje znači riječ LEMOR? Kotzker

zovom, upitaj se " Ma tevakeš?". [Što je

njegov stav biti: "Izvući ću se iz ovo-

Rebbe odgovara: Josef samo što se nije

moj cilj?] To te sprečava da ne odu-

ga! Gospodar svemira me nije napu-

zaputio u epsku odiseju. U sljedećih

staneš, sprečava te da ne budeš zave-

stio." Kada je Josef ugledao kako se

nekoliko paršijos, Josef proživljava

den, i da ostaneš pošten i častan. To je

čudesno pojavljuje arapska karavana

stvari koje se nikome ne bi trebale

jedan faktor koji je Josefu omogućio

koja nosi začine, shvatio je da Sve-

dogoditi. Braća će ga optužiti za

da opstane. Sada je na redu drugi

mogući i dalje bdije nad njim, bez

ubojstvo, biti će bačen u jamu da

faktor zbog kojega je Josef opstao,

obzira na težinu situacije u kojoj se

umre, bit će "spašen" i prodan gomili

prema Ravu Mordechaiju Pogmeran-

našao. Ova ideja objašnjava fenomen

trgovaca, protiv njegove volje će ga

skyju (kojega je Rav Gifter uvijek

koji uočavam cijelo vrijeme, i koji me

odvesti u Egipat, otkupiti će ga kao

navodio kao čudo iz Telšea). Pasuk

uvijek zadivljuje. Ljudi prožive priro-

roba da bi kasnije bio optužen za po-

kaže da je Josef bio prodan grupi

dne katastrofe - uragane, tornada, po-

kušaj zavođenja žene svoga gospo-

arapskih trgovaca koji su nosili

plave, itd. Ostanu bez svega. Čitave

dara, i na dugo će vremena biti bačen

začine. Raši citira poznati Hazal isti-

četvrti ili gradovi mogu biti zbrisani.

u tamnicu. Na kraju će Josef izaći iz

čući da su Arapi obično nosili naftu

Možemo vidjeti slike preživjelih: Žena

zatvora i postati potkralj Egipta. To je

(neke stvari se nikada ne mijenjaju), a

stoji pred kamerom sa svojim psom ili

poput vlaka smrti u luna-parku, samo

ne začine. Kako to da su odjednom, ti

svojim vjenčanim albumom ili nekom

što vlakić većinu vremena vozi po

Arapi koji su kupili Josefa nosili

slikom za koju je osjećajno vezana.

zemlji. Kako da čovjek ne poklekne

začine? Odgovor je da je Svemogući

Ona kaže: "Hvala B-gu - barem sliku

kada se mora boriti da prebrodi sve

bio pedantan u svom izvršenju kazne.

nisam izgubila" ili "Barem imam svog

ove traume? Kako takva osoba ne

Iz nekog razloga, Josef je trebao biti

psa!" Zašto oni na to gledaju na takav

digne ruke u očaju i odustane? Kako i

prodan i odveden u Egipat. Međutim,

način? Pa izgubili su sve! Hoće li te

dalje ostane čvrsta u svom jidškajtu?

Josef nije morao zbog smrdljivog ulja

slike ili pas sada platiti njihove raču-

Kako je Josef mogao odoljeti zavo-

patiti putem do tamo, stoga je On po

ne? Kako im to pomaže da se nose s

đenju Potifarove supruge? U čemu je

Providnosti uredio da ova karavana

tragedijom koja ih je zadesila? Objaš-

tajna njegove snage? Kotzker Rebe

bude natovarena ugodnim mirisima

njenje je da su oni u stanju pronaći

tumači da mu je anđeo govorio:

začina. Rav Mordechai Pogmeransky

nešto dobro u sklopu svojih proble-

"Josefe, ja ću ti dati ključ. Tajna je u

pita - kakva je razlika čovjeku kojega

ma. U njihovim je glavama prisutno,

tome da ti na umu uvijek bude jedno:

voze u zatvor, voze li ga u limuzini ili

"B-g me spasio, i dao mi nešto za što

Ma tevakeš? [Što tražiš?]". Stalno se

u "marici"? Malo je vjerojatno da će

ću se držati." To je ono što daje ljudi-

trebaš pitati: "Što mi je cilj?" Kada je

Josefa, koji se morao psihički nositi s

ma snage da nastave. To je ono što je

osoba usmjerena na cilj, ona se može

odvajanjem od svojih roditelja, svoje

Josef ovdje vidio. "Unatoč svemu što

boriti s hirovima kojima je život oba-

obitelji, svoje domovine, da ne govo-

se ovdje dogodilo, vidim da Ribono šel

sipa. Ona zna "Imam zadaću koju tre-

rimo o njegovoj slobodi, jako utješiti

Olam bdije nadamnom. Ako Ribono šel

bam ostvariti i neću dopustiti bilo

činjenica da je imao "sreće" da se

Olam bdije nadamnom, onda postoji

čemu da mi stane na put." Kada osoba

našao u karavani ugodna mirisa! Što

nada." Te dvije stvari - "Ma tevakeš?" i

jasno razumije " Ma tevakeš?" može je

nas to Raši uči? U ovome nalazimo

to da je on ugledao B-žju ruku usred

se iskušavati svim kušnjama, svim

jedno vrlo suštinsko učenje. Ako je

svojih coros, dalo je Josefu snage da

'usponima', ali uglavnom 'padovima'

osoba u stanju vidjeti B-žju ruku u

opstane. ■

u životu, i može ostati vjerna svojim

'coros' [kušnjama i nevoljama] kroz

principima, jer ona zna što su joj

koje prolazi, ona nema osjećaj da je

Godina 17 17 Broj 9 Strana

Prevela Anja Grabar Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Prvo pobjegnite, objašnjavajte kasnije Tora kaže da kada je Potifarova žena pokušala zavesti Josipa, on je to odlučno odbio. Tada joj je rekao: "Moj gospodar mi je povjerio sve što posjeduje i ništa nije od mene zadržao osim tebe, jer ti si njegova žena. Kako bih mogao učiniti tako veliku nepravdu?" (Postanak 39,8-9). Rabin iz Gura iznio je komentar da je ovdje važan redoslijed Josipovih riječi. Njegova prva reakcija bila je da odbije odlučno, kategorički i apsolutno. Tek nakon odbijanja, on objašnjava što misli. Kada se suočite s ozbiljnom prijetnjom po svoj život, vaša je prva reakcija da pobjegnete. Nakon što se nađete na sigurnom, možete analizirati situaciju. Kada se suočite s nečim upitnog morala, vaša bi prva reakcija trebala biti da to odbijete. Nakon toga možete prosuđivati i objašnjavati zašto. Ako pokušate objasniti prije nego li odbijete, možda ćete naći opravdanje zašto je to u redu. Za vrijeme Hanuke, postoji tikun, da nakon što upalite hanuka svijeće (ili uljene svjetiljke) treba gledati u svjetla i meditirati, "hanerot halalu kodeš hem - ova svjetla su sveta". Sefarim kažu da ona predstavljaju izvorno svjetlo stvaranja. Usredotočenje na kedušu Hanuka svjetla, pomaže u sprečavanju zloupotrebe očiju. Neki ljudi meditiraju nad Hanuka svjetlima punih pola sata, što je minimalan period koliko svijeće trebaju gorjeti. Kako donositi ispravne odluke Ja smatram da je donošenje odluka sastavni dio zauzimanja za sebe. Iako uvijek o zauzimanja za sebe razmišljamo kao, zauzimati se može pred drugim ljudima, vi se morate

Strana 18

zauzeti za sebe sami pred sobom i donijeti svoje osobne odluke. Poznajem ženu koja uvijek kada ide u kupovinu vodi nekoga sa sobom jer se ne može odlučiti da li da kupi ružičasto ili plavo. U svom uredu sam imao poster koji je prikazivao psa koji stoji između dva hidranta, a natpis je bio Odluke, odluke ... I ponekad to što se ne možemo odlučiti oko nečega nema značajnijih posljedica. Sjećam se da je u šulu na sastanku s krovnom organizacijom nastala cijela rasprava u vezi sajma koji će se održati, o tome trebaju li imati kolač sa šećerom ili kolač bez šećera. No, odluke su odluke. Ali postoje odluke koje su mnogo veće od toga. Mislim na odluke o tome s kim ćete se vjenčati, odluku kojom se profesijom želite baviti, kakav posao želite ... Kao liječnik moram donijeti odluku kako ću liječiti pacijenta. Ponekad se mora donijeti odluka hoćemo li pristupiti kirurškom zahvatu i koji su rizici operacije. Dakle, postoje brojne razine odlučivanja. Prvo što moramo shvatiti jest da nećemo uvijek donijeti ispravnu odluku. Samo B-g može uvijek, 100%, biti u pravu. Ja ću donijeti pogrešne odluke, ali moje odluke moraju biti donesene s integritetom. Ako ću razmišljati o tome treba li operirati nekog pacijenta ili ne, odluku neću donijeti na osnovu toga koliko mogu novaca prikupiti za operaciju, već što je najbolje za ovog pacijenta. Dakle, prije svega moramo shvatiti da se nalazimo zatvoreni u fizičkom tijelu koje ima svoje želje i porive, itd, te da oni mogu dati ton našem odlučivanju. Možda ne shvaćamo da smo ponekad "podmićeni", i da do toga dolazi zato što želimo da se neke stvari dogode. Odluku ne donosimo na osnovu onoga što je uistinu ispravno, jer kao ono što je uistinu ispravno mi vidimo ono što želimo da je ispravno.

Jednog poznatog hasidskog Rebea jedan je od njegovih sljedbenika upitao: "Kako mogu donositi dobre odluke?" Stoga mu je Rebe odgovorio: Jesi li ikad promatrao čovjeka koji hoda po užetu? Rekao mu je: "Način na koji onaj koji hoda po užetu održava ravnotežu je da kada osjeti da ga je prevagnulo na jednu stranu, on to ispravi naginjanjem na drugu stranu. I tako on održava ravnotežu." Rekao je: "Kad dobiješ želju da nešto učiniš, prvo što moraš prepoznati je da većina želja dolazi iz animalističkih svojstava. Zato je prva stvar koju trebaš učiniti razmisliti o tome zašto to ne bi ■ trebao učiniti. A onda kad se nagneš na tu stranu, tada donesi odluku." Smatram da moramo biti sigurni u svoje odluke i vidjeti da smo u stanju donositi odluke. Postoje slučajevi kada moramo potražiti stručno znanje i stručne savjete, ali s obzirom da su u konačnici odluke moje, moram također shvatiti da je i ne donošenje odluka način odlučivanja. Odlučio sam ne donijeti odluku. I moram shvatiti da ukoliko neću donositi odluke, ljudi, drugi ljudi, će ih donositi za mene. A te odluke koje će drugi ljudi donijeti za mene su najgora odluka koju mogu učiniti za sebe. Zato što ja imam svoj interes i vjerujem da većina ljudi zna što je dobro za njih. Stoga mislim da donošenje odluka znači prikupiti najbolje moguće informacije i biti siguran u sebe... Ja mislim da je prikladno moliti za odluke, i to za božansko vodstvo, kako bi mi pomoglo da donesem ispravnu odluku. A potom ne biti poljuljan činjenicom da nakon što smo učinili najbolje što smo mogli, odluka nije polučila rezultat koji smo željeli. I ne gledati na odluku koja ima loše posljedice kao na svoj strašan neuspjeh. Reći ću samo da su naše odluke dobre ili loše, ovisno o tome kako smo ih donijeli, a ne kakve su posljedice izazvale. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ako pomagati? Nakon smrti reba Urija iz Streliska, jedan od njegovih hasida došao je rebu Simhi Bunamu s namjerom da kod njega nastavi učiti. Rebe ga upita: "Što je bilo najvažnije u načinu poučavanja tvog učitelja?" "Najvažnije mu je bilo da probudi u našim srcima osjećaj poniznosti", odgovori hasid. Bez obzira tko bi došao do njega, čuveni rabin ili poznati bogataš, morao je prvo s izvora na tržnici donijeti dvije velike kante pune vode. Ako nije bilo potrebe za vodom, morao je na ulici obaviti neki drugi teški fizički posao." Sasluša ga rebe, pa mu odgovori: "Ispričat ću ti priču. Jednom je neki kralj osudio tri čovjeka, dva pametna i jednog ne baš toliko pametnog, da budu zatvoreni u mračnu i vlažnu rupu. Svaki dan u isto vrijeme spuštali su im u rupu hranu i pribor za jelo. Mrak je s vremenom toliko smeo jadnog čovjeka, da više nije bio u stanju sam pojesti niti to malo hrane što su dobivali. Kako bi ipak nešto pojeo i popio, jedan od pametnih počeo mu je pomagati pri jelu. Jadnik je bio toliko smeten i zaboravljiv itaju me kako je moguće ispuniti micvu ‘Ljubi bližnjega svoga’, kada se isti taj ‘bližnji’ ne ponaša lijepo da ga je svaki dan trebalo učiti iznova. Drugi pameprema tebi. Moguće je to objasniti pomoću jednostavne tni čovjek je za to vrijeme sjedio u tišini i nije niti pologike. Svaka je pojedinačna duša samo dio duše prvog kušavao pomoći. čovjeka, Adama. Svi su ljudi jedna duša i sve su duše Nakon nekog vremena izgubi prvi pametni čovjek jedno tijelo. strpljenje: Dogodi se ponekad da čovjek nesmotreno udari sam "Zašto samo sjediš u tišini, ne bi li i ti barem jednom sebe svojom rukom. Nitko neće posegnuti za štapom da mogao pomoći čovjeku?" kazni ruku koja ga je udarila. Nitko nije toliko lud, jer Odgovori mu drugi pametni čovjek: kad bi na nanesenu bol odgovorio istom mjerom, trpio bi dvostruko. "Ti imaš dobro srce i pomažeš mu svaki dan. Sve kad Bolje je da čovjek shvati kako sve dolazi iz jednog bi jadnik jednoga dana i naučio kako jesti, što će biti Izvora, koji šalje mnoštvo glasnika. Ispravan čovjek se ako mu sutra daju drugi pribor za jelo? Opet ćeš ga ne ljuti na glasnike i nikada ih ne mrzi." ■ morati učiti iz početka - i tome nema kraja. A ja sve vrijeme sjedim i razmišljam kako da probijem rupu u R. Šmelke iz Nikolsburga pokrovu i dozvolim svjetlu da uđe u rupu. Tada bi čovjek bez ičije pomoći mogao vidjeti sve." ■

ostoje ljudi koji proučavaju Toru, a nemaju nikakvih pitanja; koji griješe, pa opraštaju sami sebi; koji mole danas, samo zato što su molili jučer. Od takvih je bolji čak i onaj koji je najteže zgriješio. ■ R. Menahem Mendel iz Kocka Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 17 19 Broj 9 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Nemoguća misija

Ovo je doslovno najstarija rasprava na svijetu. Prije Stvaranja, B-g se savjetovao s anđelima, tražeći njihovo mišljenje o Njegovom novom poduhvatu. Oni su se usprotivili tome: "Što je čovjek da bi Ga se prisjećao?" (Psalmi 8,5).

Kada nam je B-g poželio dati Svoju svetu Toru, anđeli su se još jednom suprotstavili: "Ostavi Toru kod nas i mi ćemo ju primjereno poštivati i čuvati" (Šabat 88b). Hvala nebesima, B-g je izabrao da im se ne prikloni niti ovaj puta. Ali zbog čega se nije priklonio? Anđeli su apsolutne sluge B-žje, oni zasigurno cijene njegovu veličinu i razumiju istinsku vrijednost Tore. Ovdje se nije radilo o sebičnoj obrani njihove osobne časti - radilo se o tome da žele sačuvati i zaštititi ono što ima vječno dostojanstvo. Gledajući samo svakodnevne naslove u novinama i opću popustljivost prema vrijednostima Tore, možemo poduprijeti njihove bojazni. Zar ne bi bilo bolje za Toru da ostane kod onih koji su zauvijek sveti i uzvišeni? Zašto je B-g dopustio da nešto tako dragocjeno zapadne u stanje omalovažavanja i popustljivosti? Josef je razumio B-žje putove. Naša paraša nam govori: "Jakov je obitavao u zemlji u kojoj je boravio nje-

Strana 20

gov otac" (Postanak 37,1). Na hebrejskom se "boravljenje" kaže meGuRei, slično kao GeR (konvertit). Baš kao i njegov otac, Jakov je nastavio raditi na dovođenju onih koji su bili najudaljeniji, blizu. Tora nastavlja: "Ovo su potomci Jakova - Josef" (isto, 2). Josef se smatrao glavnim duhovnim djetetom Jakova, on je bio lučonoša koji je nastavio bitno djelo njegovog oca. "A on bješe djetinjast s djecom Bilhe i djecom Zilpe" (isto). Ova djeca predstavljaju one najslabije Židove. Bilha i Zilpa bile su sluškinje, pa se stoga za njihove potomke smatralo da su inferiornih duhovnih osobina. Josef se spustio na njihov nivo kako bi ih podigao i razvio. Međutim, ista stroga prosudba koju su anđeli izrekli protiv B-žje želje da stvori čovjeka i dade mu Toru bila je iznesena i protiv Josefovih ideja. U duhu svetosti, Josefova braća nisu mogla shvatiti što on to radi. Nisu mogli dokučiti da on nastavlja istinsko, sveto djelo njihovog oca i prezirali su ga jer se ponizio pred drugima. I ponovo, mnogo godina kasnije, ova se rasprava ponavlja. Učenici Šamaja, koji je bio krut i zahtjevan učitelj, tvrdili su da se prve noći Hanuke mora zapaliti svih osam svijeća na menori, a svake večeri potom paliti po jednu svijeću manje, sve dok na kraju ne ostane jedna svijeća. Učitelj Hilel, koji je bio učitelj prepun ljubavi i ležeran u učenju, suprotstavio se idejom da treba započeti s jednom svijećom, pa dodavati po jednu dodatnu svijeću svake sljedeće večeri, te tako

završiti s osam svijeća posljednje večeri. Mi slijedimo pristup Hilelove škole. Ove se dvije škole nisu prepirale oko toga da li je Hanuka najsvetija prve ili posljednje noći - svi su se slagali da je osma večer najsvetija. Radilo se o tome da su učenici Šamaja nastojali zaštititi silnu svetost Hanuke od onih koji je nisu bili vrijedni. Mislili su da je bolje dezinformirati i držati podalje one koji su distancirani, budući da oni tako i tako nisu vrijedni ove velike svjetlosti. Učenici Hilela su bili mudriji. ■ Oni su nas podučili da što je svjetlost veća, snažnija i moćnija, to se više može spustiti do najnižih razina. Isto tako, što je cadik veći, to je veća njegova sposobnost i odgovornost da podigne one koji su najudaljeniji od B-ga. Stoga je ime Josefa HaCadika bilo JoSef (doslovno "on će dodati"), zato jer će on svaki dan biti MoSef VeHoleh (dodavat će i uvećavati) u svom nastojanju da stvori "posudu" i duhovne instrumente potrebne svakom Židovu da oblikuje svoju vlastitu povezanost s B-gom. Dok se približavamo dugim, hladnim noćima Hanuke, Josef nas uči da je B-g uvijek znao da će Njegova Tora i poštivanje Tore pasti na najniže mjesto. Unatoč tome, On nas je ostavio s velikim cadikima kako bi nas naučio da je Njegova želja da Mu služimo upravo s tog mjesta. Možda su anđeli mislili da je to "nemoguća misija". No, cadikim koji povezuju Nebo i zemlju otkrivaju da uvijek postoji nada i da će se naši mali plamičci jednoga dana pretvoriti u razbuktalu vatru bliskosti s B-gom. ■ A gutn Shabbos! Šabat šalom! Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJEŠEV

Paraša (priča) Vaješev je snažna poduka o slobodnoj volji. Paraša Vaješev započinje s pričom o odnosu između Josefa, Jakovljevog omiljenog sina, i njegove braće. Kad Josef krene po očevom zadatku potražiti svoju braću, rečeno je: "Neki ga čovjek nađe i gle on lutaše poljem..." (na hebrejskom je lutanje to'e, što također zvuči kao krivo, mada se drugačije piše), a Midraš kaže kako je on u svemu bio u krivu (to'e). Znači, iako je naučio i poznavao tajne stvaranja, dok je živio u zaštićenom okruženju očeve kuće, on nije znao kako se odnositi prema

onome što je učio. Velika se promje-

je Stvoritelj stvorio savršeni svijet,

da ga je Potifarova supruga pože-

ali kad je sve previše savršeno nama

ljela, on se ponovo našao u "jami".

to prisjedne i to je razlog zašto

Tu on, također u vrlo kratkom vre-

"Mnoge su boljke...". Kada dobijemo

menu, postane "kralj" jame.

priliku da tamu pretvorimo u svjet-

■

"Jer pravedan čovjek sedam puta

na dogodila u momentu kad su ga

padne i ponovo ustane, a zli kad se

njegova braća bacila u prazan bu-

nađe u nedaćama posrne" (Izreke 24,

nar. U tom trenutku Josef shvaća da kod njega nešto ne "funkcionira" dobro. Da nešto što on radi nije kako treba i da to treba promijeniti. I doista, odmah nakon toga Tora nam kaže da je karavana Išmaelaca koji

Jer pravedan čovjek sedam puta padne i ponovo ustane, a zli kad se nađe u nedaćama posrne - to je tajna života

16) — to je tajna života. Moramo imati na umu da su nam sve boli i patnje koje doživljavamo prilika koju smo dobili da donesemo izbor – da izaberemo između drugorazrednog (bavljenja s boli i emocion-

su prolazili i kupili Josefa nosila "...

alnim reakcijama) i bitnog (ispunje-

mirodije i matičnjak i ladanum...", a

nja naše vizije i ciljeva).

Raši (veliki francuski komentator iz 11. stoljeća) objašnjava da je to nagrada pravedniku. Raši objašnjava da Išmaelci obično nose sirovu na-

lost, i gorčinu u slatko, da budemo

Ari kaže da naš tikun u ovom svi-

pravedni, to je mjesto koje moramo

jetu može biti samo u fizičkom tijelu

izabrati da budemo na njemu.

i zbog toga je naš "posao" ovdje toli-

ftu, međutim, kako bi se spriječilo

Josef razumije da, ako sanja o to-

da Josefu naškodi loš miris, ta je

me da bude "kralj", mora i raditi na

karavana nosila parfeme i tamjan.

tome, pa kad je bio prodan Potifaru

Tu se Josef promijenio i postao Josef Ha'Cadik (pravednik). Ovdje on razumije da "Mnoge su boljke pravednika, ali B-g ga izbavlja iz svih njih" (Psalmi 34). Što znači, da Godina 17 21 Broj 9 Strana

on se odmah prilagođava svojoj novoj situaciji kako bi iz nje izvukao

najbolje. Nakon kratkog vremena on postaje upravitelj svega što Potifar posjeduje. Međutim, tada je dozvolio da njime ovlada ponos, i ka-

ko težak. To je jedini način na koji možemo pretvoriti tamu u svjetlost i gorčinu u slatko. Kad se čini da zlo kontrolira život pravednika to je zato da bi pravednik dobio priliku da radi na tome da promjeni sebe i svoju situaciju, i takvo stanje duha je tajna uspjeha. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Rabbi Menachem Leibtag:

Vaješev: Tko je zapravo prodao Josefa? Ovaj šiur je ljubaznošću ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Može li biti da braća NISU prodala Josefa! Ma koliko šokantno zvučala ova izjava svakome tko je upoznat s pričom o Josefu i njegovoj braći, pažljivo čitanje tog narativa u Humašu zapravo može poduprijeti ovu mogućnost! U sljedećem tekstu istražujemo ovu fascinantnu mogućnost (i njezine posljedice) uzimajući u obzir neka važna geografska razmatranja. Uvod Nakon što ste svog brata bacili u jamu da umre, biste li mogli 'sjesti da jedete'? Braća jesu, tako nam govori Tora (vidi 37,24-25)! Ali kad su sjeli da jedu, Tora nam NE kaže jesu li sjedili U BLIZINI jame, slušajući Josefovo vrištanje i preklinjanje; ILI su sjedili DALEKO od jame da uživaju u 'miru i tišini'? U čemu je razlika? Vjerovali ili ne, ovaj sićušni detalj utječe na naše shvaćanje gotovo svakog aspekta priče koja slijedi. Naš šiur će razmotriti svaku mogućnost - pokazujući kako bi ovaj 'detalj koji nedostaje' mogao biti ono što je nekoliko komentatora navelo na zaključak da braća možda ipak nikada nisu prodala Josefa! Međutim, prije nego što raspravimo o tom detalju, moramo prethodno proučiti Torin opis ovih događaja, pazeći da razumijemo ne samo što svi rade i planiraju, već još važnije - što svi misle!

[Također valja istaknuti da je udaljenost između Hebrona, gdje Jaakov živi, i Dotana, gdje braća pasu svoje ovce, oko 100 kilometara. Stoga braće vjerojatno nema barem nekoliko tjedana. Naravno, oni se ne vraćaju navečer kući u Hebron da prespavaju, već su podigli 'kamp' u području Dotana.]

tijelo u jednu od ovih jama..." (vidi 37,18-20). Imajte na umu kako braća prvotno planiraju odmah ubiti Josefa (na licu mjesta) i zatim ga 'pokopati' u jamu najvjerojatnije kako bi 'sakrili dokaze' (ako ih otac kasnije optuži). Iako se Reuven protivi Josefovom ubojstvu, shvaća da braća ne bi prihvatila njegovo mišljenje. Stoga, umjesto da se usprotivi svojoj braći, on smišlja lukav plan koji će najprije odgoditi Josefovo pogubljenje, a kasnije mu omogućiti da potajno vrati Josefa kući. [Zašto konkretno Reuven želi spasiti Josefa? Reuven se možda nadao da će se spašavanjem Josefa od braće ponovno 'dokazati' dostojnim svog oca.] Plan B - Reuvenov plan/ ubojstvo iz nehaja (ubojstvo drugog stupnja) Dok čitate Reuvenov plan, vodite računa da razlikujete ono što Reuven KAŽE (svojoj braći) od onoga što Reuven MISLI (za sebe):

"... A Reuven je rekao... 'Ne prolijevajte krv, bacite ga u jamu [da umre] VANI U 'MIDBAR' (divljinu), ali ga sami ne dirajte --" [Kraj citata! Zatim se pripovijest nastavlja obavještavanjem čitatelja o Reuvenovim pravim namjerama...] "kako bi ga [Josefa] spasio od njih i vratio ga njegovom ocu." (37,22). Reuvenov 'službeni' plan (koji braća prihvaćaju) je pustiti Josefa da umre na manje nasilan način, tj. baciti ga živog u duboku jamu da umre, umjesto da ga hladnokrvno ubiju. Međutim, Reuven se potajno planira kasnije vratiti do te jame i osloboditi ga. Primijetite kako Reuven čak predlaže točno određenu 'jamu' u koju da bace Josefa - "ha-bor HA-ZE ašer bamidbar"! Najvjerojatnije zato da se kasnije može odšuljati do te jame i izbaviti ga.

Plan A - Braća/ Ubojstvo s predumišljajem (ubojstvo prvog stupnja)

[Usporedite ovo s izvornim planom braće da ga bace u "jednu od jama" (37,20) - možda u neku bližu jamu.]

Prisjetite se da čim Josef stigne u Dotan, braća se urote da ga ubiju (vidi 37,18-20). Međutim, njihov plan o tome KAKO ga ubiti mijenja se nekoliko puta.

Ne znajući za Reuvenove prave namjere, braća se slože.

Da pokažemo kako, počnimo s izvornim planom braće da ubiju Josefa, čim su ga ugledali [PLAN A]: "Oni (braća) su ga ugledali izdaleka, i prije nego što se približio... urotili su se da ga ubiju. I rekli su jedan drugima, evo dolazi 'sanjar'. Sada, hajde da ga UBIJEMO i bacimo njegovo Strana 22

Dolazi Josef i - u skladu s PLANOM B - braća odmah s Josefa skidaju njegov poseban ogrtač i bacaju ga živog u jamu (vidi 37,23-24). Nakon toga nas Tora obavještava, da su sjeli da jedu (vidi 37,25). Gdje oni jedu? Do ove točke zaplet je jasan. A sada nedostaju dva va-

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Vaješev: Tko je zapravo prodao Josefa?

žna detalja koja imaju utjecaja na naše shvaćanje ostatka priče. 1. GDJE su sjeli jesti, tj. blizu ili daleko? 2. GDJE je REUVEN, jede s njima ili je otišao svojim putem? Iako nam Tora to ne kaže, možemo pokušati odgovoriti na ova dva pitanja služeći se 'deduktivnim zaključivanjem'. 1) Gdje braća jedu? Podsjetimo se da braća napasaju svoje ovce u području Dotana [vidi 37,17/ danas je to na području Jenina, između Šhema i Afule], koje se nalazi na sjevernim obroncima središnjeg planinskog lanca Izraela. "Midbar" [divljina], o kojoj Reuven govori, nalazi se nekih 5-10 kilometar istočno od Dotana (taj se "midbar" nalazi duž istočnih obronaka cijelog središnjeg planinskog lanca). Uzimajući u obzir da braća bacaju Josefa u jamu 'vani u MIDBARU', svakako bi imalo smisla da se nakon toga vrate u svoj kamp na području Dotana kako bi jeli (vidi 37,16-17). Osim toga, ne bi baš bilo u slast jesti ručak dok slušate svog mlađeg brata kako vrišti moleći za svoj život iz obližnje jame - pogledajte 42,21 za dokaz da je doista vrištao.] Čak i ako biste zaključili da bi bilo logično da su sjeli jesti u blizini jame, kada uzmemo u obzir gdje se nalazio Reuven, postaje sasvim jasno da su morali sjesti jesti nešto dalje. [Kasnije u šiuru, predstavit ćemo i tekstualni dokaz za ovu pretpostavku.]

2) Gdje je Reuven? Uzimajući u obzir da je Reuvenov pravi plan da kasnije spasi Josefa iz jame, bilo bi sasvim logično od njega da ostane u blizini jame, ili barem da ostane sa svojom braćom (ma gdje oni bili). Svakako ne bi imalo smisla, sukladno njegovom stvarnom planu, da ode daleko, i ostavi svoju braću pored jame! Međutim, iz nastavka price sa sigurnošću znamo da Reuven nije ostao u blizini jame, jer se do jame VRAĆA tek NAKON što je Josef prodan! Stoga, ako je Reuven napustio područje u kojem je jama, tada su sigurno i braća morala napustiti to područje. Stoga bi bilo logično zaključiti da braća doista jedu udaljeni od jame, a i Reuven sigurno jede s njima! Uostalom, kada im se ne bi pridružio na ručku to bi Godina Broj 9 Page 17 Strana 23 23 Broj 9

moglo pobuditi njihove sumnje. Nadalje, Tora nam nigdje ne kaže da je napustio svoju braću. Ukratko, uzimajući u obzir logiku Reuvenovog plana, zaključujemo da Reuven ostaje sa svojom braćom dok svi sjedaju jesti DALEKO od jame. [Očito, ovo tumačenje ne slijedi Rašijevo objašnjenje da je Reuven napustio svoju braću, jer je bio njegov red da se stara za oca. Vidi daljnji ijun odjeljak za raspravu o tome kako se i zašto naš šiur ne slaže s tim pristupom i preferira pristup Rašbama i Hizkunija.] Plan C - Jehudin plan/"Brza zarada" Sada kada smo ustanovili da Reuven i braća sjede i jedu daleko udaljeni od jame, možemo nastaviti naše proučavanje pripovijesti, da vidimo odgovara li ovaj zaključak njenom nastavku: "I braća su sjela da jedu, i podigli su oči i vidjeli karavanu Jišmaelaca kako dolazi iz Gilada noseći [začine]... u Egipat. Tada Jehuda reče svojoj braći, 'Što dobivamo ubijanjem svoga brata ... PRODAJMO ga [umjesto toga] Jišmaelcima; na kraju krajeva, on je naš brat, naše vlastito tijelo i njegova su se braća složila" (37,25-27). [Iz Jehudine sugestije postaje jasno da su braća doista planirala dopustiti da Josef umre u jami i nisu bili svjesni Reuvenove namjere da ga izbavi.] Ako doista Reuven još uvijek sjedi sa svojom braćom, onda ga ovaj novi plan (da prodaju Josefa) stavlja u prilično nezgodnu situaciju, jer ako bi braća prodala Josefa, propast će njegov plan da ga spasi. Reuven ima samo jednu alternativu – mora se 'dobrovoljno' javiti da izvuče Josefa iz jame, kako bi ga oslobodio - prije nego što ga njegova braća prodaju. Što se događa kada se Reuven vrati do jame? Vidjet ćemo uskoro. Ali prije nego što nastavimo, moramo dati malo konteksta o izraelskoj geografiji, koja je bitna za razumijevanje psukima koji slijede. Drevni trgovački put Prisjetite se da je Josef susreo svoju braću dok su pasli svoje ovce u brdovitom području Dotana (vidi 37,17), sjeverno od Šhema. Prisjetite se također da su za vrijeme svog obroka braća 'podigla oči' i primijetila karavanu JIŠMAELACA kako putuje od GILADA (danas, planinskog lanca na sjeveru Jordana), na putu za Egipat (vidi 37,25). Dakle, kada čitamo ovu priču u Humašu, većina pretpostavlja da će ovaj konvoj uskoro proći u blizini mjesta gdje braća jedu. Međutim, kada uzmemo u obzir geografiju, vjerojatnije je doći do sasvim drugačijeg zaključka! Ova KARAVANA Jišmaelaca (deva i dr.) najvjerojatnije Strana 23

(nastavak s 23. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Vaješev: Tko je zapravo prodao Josefa?

bi trebala putovati duž drevne trgovačke rute (poznatije kao Via Maris), koja presijeca kroz Emek Jizrael (Jizreelsku dolinu) na svom putu prema obali Sredozemnog mora. Stoga ovaj konvoj, kojeg sada braća vide dok se spušta s Giladskog gorja u Transjordaniji, prvo mora proći kroz dolinu Bet Še'an, nastavljajući prema Afuli i Megidu u Emek Jizraelu, na svom putu prema obali. On svakako, NE bi išao brdovitim područjem Dotana, jer ne bi imalo smisla da se karavana penje na planinski lanac Gilboe kako bi prešla kroz područje Dotana i stigla do obale. Objasnimo zašto. Dotan, današnje područje Jenina (oko 20 kilometara sjeverno od Šhema) nalazi se oko 10 kilometara JUŽNO od ovog glavnog puta (Via Maris) dok siječe Emek Jizrael. Po nadmorskoj visini, Dotan se nalazi oko 300-400 metara iznad Emek Jizraela. Stoga se s brda u području Dotana/Gilboe (gdje braća ručaju) pruža lijep pogled i na Gilad i na dijelove Jezreelske doline. Međutim, sama trgovačka ruta prolazi kroz dolinu koja se probija između ovog gorja. Ovo objašnjava zašto braća mogu vidjeti išmaelsku karavanu (konvoj) kako se spušta od Gilada prema Bet Še'anu na putu za Emek Jizrael. Iako su je mogli vidjeti okom, ipak je bila toliko udaljena da braći da barem nekoliko sati da je dočekaju, kada će prolaziti nekih desetak kilometara sjevernije. Stoga, kako bi prodala Josefa toj karavani, braća bi prvo morala izvaditi Josefa iz jame i odvesti ga na kratko putovanje dok se ne susretnu s karavanom u Emek Jizraelu. Oni imaju dovoljno vremena da najprije 'završe svoj obrok', uzmu Josefa iz jame u 'midbaru' (na putu do Emeka), i zatim se sastanu s konvojem da prodaju Josefa. Netko je tamo stigao prvi Sada kada imamo ovaj kontekst, vraćamo se na priču o 'mehirat Josef' u Humašu. Pažljivo pogledajmo sljedeći pasuk, imajući u vidu njegovu gramatiku: "I prolazila je grupa midjanskih TRGOVCA te su ONI povukli, i podigli Josefa iz jame, i ONI su prodali Josefa Jišmaelcima za dvadeset srebrnjaka, i doveli Josefa u Egipat." (37,28) [Pažljivo ponovno pročitajte ovaj pasuk, i uočite razliku između Midjanaca i Jišmaelaca i zapanjujuću činjenicu da se braća nigdje ne spominju!] Na temelju ovih riječi ovog pasuka, sasvim je jasno da su Midjanaci i Jišmaelci dvije RAZLIČITE skupine ljudi! Da bismo to poduprli, obratite pažnju na to kako Tora opisuje Midjanace kao lokalne 'trgovce' ("soharim"), dok su Jišmaelci opisani kao međunarodni 'prijevoznici' ("orhat Jišmaelim - transportna karavana). Stoga, jednostavno čitanje ovog pasuka sugerira da je skupina midjanStrana 24

skih trgovaca slučajno prošla pokraj jame (vjerojatno su čuli Josefa kako vrišti) i izvukla ga van. Kako su ti Midjanci 'trgovci', vjerojatno su bili na putu da prodaju svoju robu (koja sada uključuje i Josefa) išmaelskoj karavani. Ako je ovo objašnjenje točno, onda su MIDJANIM sami izvukli Josefa iz jame i prodali ga. [Uostalom, braća se nigdje ne spominju u ovom pasuku.] [Ovo tumačenje također objašnjava zašto je potrebno da nam Tora govoriti i o MIDJANIM i o JIŠMAELIM, jer je shvaćanje da su oni dvije RAZLIČITE skupine ključni faktor u ovoj priči.] Pa gdje su bila braća tijekom svega ovoga? Najvjerojatnije su još uvijek jeli! Prisjetite se našeg gornjeg objašnjenja: braća su bacila Josefa u jamu u 'midbaru' i vratila se na svoje pašnjake jesti. Oni su dovoljno daleko da ne vide niti čuju što se dogodilo između Josefa i Midjanaca! A GDJE je bio Reuven? Opet, kao što smo gore objasnili, mora da je jeo SA svojom braćom. Međutim, čim je čuo Jehudin novi plan (i dogovor braće) da prodaju Josefa, morao se vratiti do jame (prije svoje braće) kako bi spasio Josefa - i to je upravo ono što on čini! [Ali je zakasnio.] Primijetite kako se ovo objašnjenje savršeno uklapa u sljedeći pasuk: "I Reuven se VRATIO ("va-jašov") do jame, i gle, Josefa više nije bilo u jami!; Zatim je razderao svoju odjeću." (37,29) Reuven nije bio ZADNJI od braće koji je otkrio da je Josef prodan (kako se obično pretpostavlja). Naprotiv, on je PRVI od braće koji je shvatio da je Josef nestao! Što Reuven može učiniti? Šokiran, odmah se vraća svojoj braći (koji vjerojatno sada već jedu desert) s užasnom viješću:

"I on se VRATIO ['va-jašov'] svojoj braći i rekao, 'Dječak je nestao! A ja, što ću ja sada?" (37,30). Zapazite riječ 'va-jašov' [i Reuven SE VRATIO] u 37,29 i 37,30. Ovaj glagol dokazuje da braća nisu mogla jesti u blizini jame, jer da je tako, Reuven im se ne bi trebao 'VRATITI'. Međutim, na temelju našeg gornjeg objašnjenja, 'va-jašov' u oba pesukim ima savršenog smisla. Budući da Reuven i njegova braća jedu daleko od jame, Reuven se prvo mora VRATITI do jame, a zatim se mora VRATITI svojoj braći da im kaže vijest - otuda DVA PUTA glagol 'va-jašov'! Što braća misle? Na ovom mjestu u priči braća mora da su posve zbunjena, jer nemaju pojma što se dogodilo Josefu. Pretpostavljajući da ga je najvjerojatnije proždrla životinja, ne žele Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Vaješev: Tko je zapravo prodao Josefa?

da njihov otac pomisli da je možda nestao, niti bi željeli da ih otac optuži da su ga ubili - pa opet kuju zavjeru. Navest će svog oca da pomisli da je Josefa ubila divlja životinja dok je putovao da ih posjeti. Oni umaču Josefov plašt u krv i šalju ga ocu (vidi 37,31-32). Ovaj plan funkcionira, jer kad Jaakov vidi plašt: "I on ga je prepoznao i rekao, 'Ketonet mog sina je to", "HAJA RA'A AHALATU; tarof, taraf Josef" - sigurno ga je pojela divlja zvijer (37,33). Ironično, krajnji rezultat ovog konačnog plana podsjeća na izvorni plan braće (vidi "ve-amarnu - haja ra'a ahalatu" 37,20 - usporedi sa 37,33). Jaakov dolazi do istog zaključka do kojeg su možda došla i sama braća, ali iz sasvim drugog razloga! Još je ironičnije kako se posljednji plan braće 'da prodaju Josefa' ostvario, iako ga nikada nisu prodali; i kako (mislili su da) se njihov izvorni plan - da Josef umre - ostvario, iako ga nikada nisu ubili. U retrospektivi, moglo bi se čak sugerirati da braća možda ne bi bila u stanju 'skupiti hrabrosti' da ubiju ili prodaju Josefa. Unatoč njihovim različitim planovima i intenzivnoj mržnji prema Josefu, baš kao što su brzo odustali od svoja prva dva plana da ubiju Josefa (vidi 37,22 & 26), najvjerojatnije bi se povukli i od svog plana da ga prodaju. Ipak: razgovarali su; planirali su; kovali su zavjeru – i u B-žjim očima – smatra ih se krivima, iako zapravo nikada nisu ubili ili prodali Josefa. Što Josef misli? Do sada je naše objašnjenje slijedilo Rašbama i Hizkunija. [Preporučam da pročitate njihove komentare i primijetite kako dolaze do istog zaključka o tome tko je prodao Josefa, iako ne objašnjavaju događaje na način na koji smo mi to učinili.] Iako se čini da ovo tumačenje prilično dobro objašnjava pesukim, postoji pasuk u Paršat Vajigaš koji naizgled 'uništava' cijeli ovaj pristup. Kada se Josef na kraju otkrije svojoj braći, on izričito kaže: "Ja sam Josef vaš brat, kojeg ste PRODALI u Egipat" (45,4) Na temelju ove izjave sasvim je jasno da sam Josef smata da su ga njegova braća PRODALA! Ali ako je naše gornje tumačenje ispravno, Josef bi trebao smatrati da su ga prodali Midjanim, a ne njegova braća! Zapravo, ovaj pasuk je najvjerojatnije osnovni temelj za popularniju interpretaciju (koju su iznijeli Raši i Radak) da su braća doista prodala Josefa.

Godina Broj 9 Page 17 Strana 25 25 Broj 9

Hizkuni, kojeg je zasmetao ovaj pasuk, objašnjavaju da Josef zna da su ga Midjanci prodali, ali budući da su ga braća bacila u jamu, braća su bila ta koja su "PROUZROČILA da budem prodan u Egipat". Kao druga mogućnost, moglo bi se objasniti, na temelju gornjeg šiura, da je Josef doista mislio da su ga njegova braća prodala, iako sama braća nisu imala pojma o tome što se stvarno dogodilo.

Kako bismo objasnili zašto, razmotrimo ove događaje iz Josefove perspektive. Josef nije bio svjestan nijednog od razgovora braće. Znao je samo da su mu braća, čim je stigao, svukla ogrtač i bacila ga u jamu. Nedugo zatim, prošli su neki Midjanci, izvadili ga iz jame i prodali Jišmaelcima koji ga je kasnije prodali Egipćanima. Josef je, pokušavajući posložiti što se dogodilo, vjerojatno pretpostavio da su njegova braća sve to unaprijed pripremila. Drugim riječima, mislio je da su braća rekla Midjancima da su Josefa bacili u određenu jamu i da ga odande trebaju uzeti kako bi ga prodali Jišmaelcima.

Ako je tako, onda Josef uopće nije znao da su Midjanci prolazili sasvim 'slučajno', niti je mislio da su braća izvorno željela da on umre u jami. Umjesto toga, on je cijelo vrijeme mislio da su ga njegova braća prodala, iako oni nisu imali pojma što se dogodilo. U šiuru sljedećeg tjedna vidjet ćemo kako ovakvo razumijevanje pomaže objasniti Josefovo ponašanje tijekom mnogih godina u Egiptu. Također će objasniti zašto braća pretpostavljaju da je Josef nestao (vidi 42,13) ili je mrtav (vidi 42,22 -"hine gam damo nidraš"), iako Josef misli da su ga njegova braća prodala (vidi 45,4) . [Nadalje, ovo također može objasniti zašto Josef govori svojim sustanarima (u zatvoru) da je 'ukraden' iz zemlje Ivrim (vidi 40,15) Hašemov plan Iako su braća imala tri različita plana kako da se 'riješe' Josefa, B-g je imao drugačiji plan. Ruka Providnosti navela je braću da povjeruju da se NJIHOV 'san' (da se riješe Josefa) ostvario. U stvarnosti, njihova je spletka na kraju dovela do ispunjenja Josefovih snova. Konačno, kao što će se vidjeti u priči koja slijedi, sve je to bio dio B-žjeg dugoročnog plana da narod Izraela u zemlji Egiptu postane nacija, dok se predviđanja "brit bein habetarima" sada počinju otkrivati. ■

Strana 25

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

znao čitati sidur. Rekao je, 'Gospodaru Svemira! Želim se moliti Tebi, ali ne znam kako čitati. Sve čega se sjećam su slova alef-beta. Zato ću izgovarati ta slova, a Ti ih, B-že, sastavi u riječi molitve.'"

Preživljavanje uz humor Rav Saadia Gaon (živio je u 10. stoljeću) jednom je došao u prenoćište. Vlasnik prenoćišta ga nije prepoznao. Sljedećeg dana, netko je vlasnika informirao o identitetu njegovog gosta. On se uvelike ispričavao Rav Saadiji.

Rabbi Levi Yitzhak je nastavio, "Zato moramo odgoditi zvuk šofara. Sada ne možemo dobiti B-žju pozornost. On je zauzet slaganjem slova alef-beta koje taj mladić izgovara."

"Zašto se ispričavaš?" upitao je Rav Saadia. "Dobro si me primio." Vlasnik je rekao, "Ali, da sam znao tko si, odnosio bih se prema tebi s mnogo većim poštovanjem." Rav Saadia je počeo plakati. "Jučer sam štovao B-ga u skladu sa svojim razumijevanjem Njegovog veličanstva. Da sam jučer znao o Njemu ono što znam danas, moje štovanje bilo bi mnogo veće." Trebali bismo ulagati stalni trud u to da nadograđujemo našu duhovnost svakog dana. Na taj način, svakog dana možemo poboljšavati našu molitvu. Ponekad možemo negativno pretvoriti u pozitivno. Sudjelovao sam na sastanku fondacije Hidden Child (Skriveno dijete). Ta skupina sastoji se od ljudi koji su preživjeli Holokaust jer su ih uzeli ne-Židovi. Jedna žena bila je jedina preživjela od cijele svoje obitelji. Njene roditelje i nekoliko njenih rođaka ubili su nacisti. Ona je rekla, "Ja idem u sinagogu svakog šabata, ali ne molim. Ja sjedim tamo u tihom protestu. Želim da B-g vidi da Mu se odbijam moliti." Negativno? Nikako! Ta je žena imala duboku vjeru da B-g postoji; inače njen protest ne bi imao smisla. Nadalje, ona je vjerovala u Njegovu svemoć, inače ne bi bilo razloga da se ljuti na Njega. Na kraju, ona je vjerovala da je On prisutan u sinagogi, jer je to mjesto na kojem je ulagala svoj protest. Pitam se imaju li ljudi koji mole jednako čvrsta uvjerenja kao ta žena. Od nje sam mnogo naučio. U centru za oporavak ovisnika, Strana 26

Poruka zajednici bila je jasna. Molitva se sastoji i od kavane, a ne samo od riječi. Bernice je rekla, "Bila sam ti toliko zavidna jutros. Prolazila sam kraj sobe u kojoj se održavaju službe i vidjela sam da moliš. Željela sam moliti, no ja ne znam ništa o molitvi." Rekao sam, "Daj da to shvatim kako treba. Ti si meni zavidjela jer sam ja molio, a ti ne možeš moliti. Pogledajmo to iz B-žje perspektive." Nastavio sam, pridajući Hašemu moguće ljudske reakcije. "B-g vidi mene kako ulazim u sinagogu i kaže, "Uh-oh! Evo opet Twerskog. Pitam se što želi ovog puta. Uvijek traži, 'B-že, daj mi ovo' ili 'B-že, daj mi ono.'" "Zatim B-g vidi tebe i kaže, 'Evo mog djeteta, Bernice. Ona je slomljena jer želi doći do Mene, ali ne zna kako.' Sada, reci mi. Čija je molitva ugodnija B-gu? Moja molitva puna riječi ili tvoja tiha molitva?" Važnost kavane u molitvi ilustrirana je ovom simboličnom epizodom u kojoj se našao hasidski vođa, Rabbi Levi Yitzhak iz Berditcheva. Jedne Roš Hašane, zajednica je čekala da se oglasi zvuk šofara, no Rabbi Levi Yitzhak nije dozvoljavao da se služba nastavi. Primjećujući da su ljudi nestrpljivi, Rabbi Levi Yitzhak je objasnio, "Postoji jedan mladić koji je bio siroče dok je bio dijete. Nitko se nije brinuo o njemu, i nikad nije naučio moliti. Danas, vidjevši ljude koji dolaze na službu, i on je također želio moliti, ali nije

Kavana dolazi u raznim oblicima. U Jeruzalemu, na sastanku alkoholi■ čara koji se oporavljaju, jedan je čovjek ispričao svoju životnu priču, i zatim rekao, "Kad sam prvi puta došao na ovaj program i kada su mi rekli da se moram moliti za pomoć, izašao sam van. Bio sam zakleti ateist i nisam htio imati ništa s B-gom. "Jednog dana, hodao sam uz plažu u Tel Avivu. Žena me izbacila iz kuće. Nisam imao mjesto kamo bih mogao otići, osim u more. U očaju, pogledao sam prema nebu i povikao, 'Ako si tamo gore, pomozi mi!' I On mi je pomogao. Sada sam trijezan već šest godina i ponovno sam sa svojom obitelji." Povezujem tu priču sa riječima iz Psalma 145,18, "B-g je blizu svih onih koji Ga zazivaju – svih koji Ga iskreno zazivlju." Vapaj ovog čovjeka za pomoć bio je iskren. Naišao sam na ovu priču o Reb Hillelu iz Paritscha, hasidu iz Habada. Reb Hillel vidio je čovjeka kako moli i obilno plače. Pretpostavljajući da čovjek žali zbog osobnog gubitka, Reb Hillel je želio saznati što se dogodilo. Čovjek je odgovorio, "Ne plačem zbog tuge, nego zbog boli. Vjerujem da je B-g u mene ugradio b-žansku nešama (dušu) koja teži duhovnim ciljevima. Ali ta je nešama prisiljena nastanjivati ovo fizičko tijelo koje ima toliko mnogo Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

težnji i kušnji da je sušta suprotnost nešami. Koliko duboko nešama mora trpjeti što je zarobljena u takvom tijelu. Plačem zbog boli koju osjeća moja nešama."

ignorira ili mrmlja te riječi s neodobravanjem. Razvijanje zahvalnosti zahtijeva nadilaženje infantilnog ponašanja, i to se često ne postiže adekvatno.

Kada smo u fizičkoj ili emocionalnoj boli, molimo za olakšanje. Ako cijenimo bol nešame, molit ćemo za njeno olakšanje.

Važnost zahvalnosti može se izvući i iz činjenice da, iako slavimo Šavuot kao dan objave i davanja Tore na Sinaju, najznačajnijeg događaja u židovskoj povijesti, Tora to ni ne spominje! Umjesto toga, ona blagdan Šavuota naziva Hag HaBikurim, blagdan prvih plodova, kada su poljoprivrednici donosili svoje prve zrele plodove u Hram u Jeruzalemu u obredu zahvalnosti (vidi Ponovljeni zakon 26,1-12). Naše prve riječi nakon buđenja trebale bi biti, Hvala Ti, B-že, za još jedan dan života. Praksa podučavanja mališana tome služi da se uguši nepromišljena nezahvalnost dojenčadi. Mi se moramo neprestano podsjećati da ne uzimamo život, a uistinu, ni ništa drugo što primamo, zdravo za gotovo. Priznanje da je Hašem izvor svega što imamo omogućit će nam da izgradimo odnos sa Njim. Taj odnos će zauzvrat kultivirati osjećaje ljubavi.

Zašto moliti? Zašto moliti? Treba li B-g uistinu čuti koliko je velik? Nadalje, budući da pretpostavljamo da B-g zna sve naše najdublje misli, zašto bismo ih trebali verbalizirati u molitvi? Možemo samo meditirati. B-g zna što mi mislimo. Razni autoriteti dali su razne razloge za potrebu verbaliziranja molitve. Evo što ja mislim.

Kao što smo primijetili u ranijem poglavlju, tri osnovne teme u molitvi su:

• Zahvalnost – Hvala Ti, B-že • Ljubav – Volim Te, B-že • Priznanje – Bio sam u krivu i žao mi je. Zahvalnost: Zahvalnost je jedna od najosnovnijih i najpoštovanijih ljudskih osobina, pa ipak, nažalost, često je nedostaje. Prorok Izaija dao je briljantno zapažanje. Nakon što uspoređuje svojevoljno ponašanje naroda sa ponašanjem neodgovornih pijanaca, prorok kaže da su oni poput onih koji su se odbili od (majčinog) mlijeka… (Izaija 28,9). Kada se beba zasiti on/ona se jednostavno okrene od izvora hrane sve dok ponovno ne ogladni.* U razdoblju dojenaštva, uspostavlja se obrazac u kojem kada je potreba zadovoljena, nema izražavanja zahvalnosti, i ponekad taj rani obrazac ponašanja ostaje!

Nije neobično čuti majku koja govori svom 5-godišnjem djetetu, "Reci 'hvala' dobrom čovjeku za to što ti je dao slatkiš," i vidjeti da ju dijete Godina Broj 9 Page 17 Strana 27 27 Broj 9

Ljubav: Hašemova ljubav za nas je očigledna, kao što ponavljamo svaki dan u molitvi u blagoslovima prije Šema, riječima (u aškenaskom nusahu), "Ahava raba, sa ljubavlju koja stalno raste" ili riječima (u sefardskom nusahu), "Ahavas olam, vječnom ljubavlju Ti si nas ljubio." Takva preplavljujuća ljubav manifestira se na toliko mnogo načina da ona prirodno izaziva da mi uzvratimo tu ljubavi s naše strane. Ta je ljubav izgrađena na temelju zahvalnosti za sve što nam je dano i prepoznavanju toga da imamo korist od te darežljivosti zbog Hašemove duboke i trajne ljubavi prema Njegovom narodu. U molitvi imamo priliku čvrsto utemeljiti taj odnos, u ljubavi B-ga koji nas voli i Njegovog ljubljenog naroda. Priznanje: Priznavanje pogrešaka je

također važan element molitve. Ne bi trebalo biti preteško reći, "Bio sam u krivu; žao mi je." I ovdje, također, izgleda da postoji otpor koji je ukorijenjen u djetinjstvu. Majka kaže svom 6-godišnjem sinu: "Reci svojoj sestri da ti je žao što si ju udario," ali to nailazi na žestok otpor. Naši umovi mogu smisliti genijalne racionalizacije koje će opravdati naša djela. Uistinu je rijetko da spremno priznamo pogrešku. Međutim, pogreška nikad ne može biti adekvatno ispravljena osim ako prekršitelj prizna sebi i svojoj žrtvi da je pogriješio. Potreba da se rastereti čovjekov um, srce i savjest je primarni faktor kako bismo bili sposobni ići dalje i dozvoliti odnosu da napreduje. Vjerujem da je jedan od razloga zbog kojeg su mudraci formulirali molitvu to što je manji otpor prema izražavanju zahvalnosti B-gu, nego što je to prema drugom ljudskom biću; to vrijedi također i za izražavanje ljubavi te priznavanje pogrešaka. To može biti jedan od razloga zašto su mudraci naložili da se molimo: Stvorite naviku izražavanja zahvalnosti, kajanja i ljubavi prema B-gu. Neka riječi teku s vaših usana u molitvi. Poistovjetite se s tim riječima i tada će ih biti lakše reći drugoj osobi. Tri jednostavna izraza: "Hvala ti. Volim te. Bio sam u krivu i žao mi je." To su čarobne fraze. Mogu se samo pitati koliko je propalih brakova moglo biti sačuvano da su muž i žena češće koristili te čarobne fraze: "Hvala ti. Volim te. Bio sam u krivu i žao mi je." Zato moramo verbalizirati molitvu: tako da čujemo i usvojimo te čarobne riječi. ■ Prevela Anja Grabar

*Vidi Rav Schwab o molitvi, str.133, ArtScroll/Mesorah Publications, 2001.

Strana 27

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara Ostavljanje tragova na duši

Evo primjera musarske vizualizacije. Rabbi Eliyahu Dessler ostavio nam je vizualizaciju koju možemo pratiti od riječi do riječ, bez potrebe za bilo kakvom modernom razradom ili revidiranjem. On ovdje istražuje pojam vječnosti i korak po korak dovodi naš um u stanje strahopoštovanja.

Prelazeći na drugu kategoriju musarskih praksi, ovdje nalazimo metode čija je namjena da djeluju, u određenom smislu, u suprotnom smjeru. Umjesto da iskapaju materijal iz nesvjesnog, ove tehnike zaobilaze intelekt i obranu ega da bi poruke i slike poslale izravno u dublje tokove duše, kako bi tamo ostavile trajni pečat. Bilo je praksi koje uključuju:

Dok pratite ovu vizualizaciju, vaš je zadatak da se oslobodite svake strane misli ili misli koja procjenjuje stvari, kako biste se otvorili da doživite strahopoštovanje koje proizlazi iz slika nepreglednog prostranstva ■ vremena.

• pjevušenje (hitpa'alut) • promišljanje • vizualizacije (kibuc rošmim) U svojoj povijesti musarskog pokreta devetnaestog stoljeća, Rabbi Dov Katz piše: "Od svih metoda koje je pokret uveo, pokazalo se da je najradikalnija i najučinkovitija opetovano, moralno deklamiranje", kako je on opisao musarsko pjevušenje. Hebrejski izraz koji se koristi za musarsko pjevanje znači "s osjećajima", i, zapravo, musarsko pjevušenje je uvijek osjećajno. Rabbi Salanter je naglasio da na dušu izravno utječe jezik emocija koje ona vrlo dobro razumije, pa je on stoga podučavao da se pjevušenje izvodi "usnama koje gore". To također zahtijeva da ima i melodije, jer se fraza ponavlja na pjevni način. Rabbi Salanter je prepoznao da je melodija još jedan modalitet koji prodire do srži bića koje svjesna misao ne može doseći. Važan je odabir fraze koja će se pjevušiti. Oslanjajući se na gledište musara da je unutarnji život sastavljen od duševnih osobina koje možemo mijenjati kroz duhovnu praksu, fraza koju ste odabrali ona je koja nosi važnu poruku o osobini koja je trenutno profilirana u vašem duhovnom planu rada. Ako ste, na primjer, nastojali izgrađivati poniznost, mogli ste uzeti frazu poput Strana 28

Abrahamove izjave zabilježene u Tori, "Ja sam prah i pepeo." Ili ako vam je čast bila u fokusu, mogli ste odabrati obredni izraz "Duša je čista". Fraze iz Biblije, Talmuda ili rabinskih spisa, ili čak i fraza koju sami smislite, podjednako mogu poslužiti u svrhu produbljivanja vaše duhovne prakse uz pjevušenje. Praksa vizualizacije i promišljanja slijedi sličnu logiku. Zadržavanje živih mentalnih slika u umu koristi snagu mašte da odabrane poruke utisne izravno u dušu. Snažni mentalni dojmovi ostavljaju trag koji utječe na čovjekove unutarnje osobine, osjećaje, percepcije, prosudbu i ponašanje. Intelekt nije najdublji od aspekata duše - on nije korijen - ali dojmovi (zdravi i nezdravi) sakupljeni u umu prenose se na korijen te daju boju i oblik osobinama duše. Ova sposobnost vizualizacije toliko je važna za musarsku praksu da kada Rabbi Yechezkel Levenstein postavi pitanje "Koja je razlika između pravednika i grešnika?" on navodi ono što sam naziva "iznenađujućim odgovorom" Altera iz Kelma: "To je sposobnost da se u svom umu zamisli stvari kao da su stvarne."

Zamislite ogromno brdo pijeska koje se nalazi uz more. Svakih tisuću godina na vrh tog brda doleti jedna velika ptica, uzme jedno zrno pijeska u kljun i baci ga u more. Mora proći sljedećih tisuću godina dok ne bude premješteno sljedeće zrno. Cilj vježbe je pokušati vizualizirati, ili maštom doživjeti, prolazak tisuću godina .... Čovjek započinje zamišljanjem događaja jednog dana, zatim dva dana, tjedna, mjeseca, dva mjeseca, godine itd., sumirajući svaki puta, koliko je to moguće, vremenski "osjećaj" jednog dana ili jednog tjedna, i odupirući se iskušenju da upadne u stvaranje konceptualnog oblika govoreći "i tako dalje" ili "kao što smo već rekli". Kad netko na taj način "osjeti" godinu, on je postupno umnožava sve dok ne dosegne životni vijek, stoljeće, dva stoljeća, tri stoljeća. . . sve dok ne dođe do tisuću godina. Tada - ptica dolazi i uzima još jedno zrno pijeska s humka. Ali cijeli humak je još uvijek tu. Treba započeti cijeli postupak ispočetka za treće zrno, pa za četvrto, i tako dalje i tako dalje .... Pa čak i kad se dosegne taj nezamislivo daleki tre-

Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice) Alan Morinis: nutak i posljednje zrno pijeska nestane u oceanu - vječnost još uvijek nije započela. Rabbi Dessler zaključuje ovako: "Ako netko odvoji, recimo, deset minuta dnevno za ovu mentalnu vježbu, isprazne riječi 'vječni život' uskoro će poprimiti aspekt da smo ih osjetili, koji prije sigurno nisu imale." Promišljanje je slično vizualizaciji, osim što se umjesto živih slika, um pokreće intenzivnim doživljajem određene zamisli. Na primjer, u Dužnostima srca, Rabbi Bachya ibn Pakuda daje nekoliko promišljanja za koja kaže da će potaknuti poniznost. Jedno od njih je promišljanje o neminovnosti smrti iza koje slijedi raspadanje tijela. Ako razmislite o tome i duboko sagledate stvarnost vlastite smrtnosti, svaka sklonost oholosti će se umanjiti. Pjevušenje, vizualizacija i promišljanje utiskuju predodžbe toliko duboko u nutrinu kao da su zapisane u našem srcu i postaju dijelom našega tkiva. Čak i stvari koje učimo intelektualno zahtijevaju ovu vrstu dodatnog procesa ako želimo da zaista postanu integralno utkane u našu prirodu. Tora aludira na ovaj dvoetapni postupak kada nam nalaže, u odnosu na B-žje zapovijedi, "stavite ove Moje riječi u srca vaša i u duše vaše". Alter iz Novarodoka osvrće se na ovu potrebu za "senzornim učenjem" da bi se postigla stvarna promjena i kaže da ako se osoba trudi samo svojim umom, ona neće stvarno potaknuti promjene, što će svakako postati očito kad se nađe u izazovnoj životnoj situaciji: Ako zna ... samo svojim umom, a ne i osjetilima, otkrit će da njegov mentalni napor daje samo mentalni [tj. apstraktni] rezultat, ne i osjetilni [tj. stvarni] .... U trenucima kušnje, on je poput slijepca koji nikada nije vidio svjetlost, jer tada oblak prekriva sun-

Godina Broj 9 Page 17 Strana 29 29 Broj 9

Svakodnevna svetost ce i on ništa ne vidi. Sve njegovo uzvišeno znanje postoji ili prije čina ili nakon čina, ali kada je situacija [kušnja] pred njim, smušenost zbog kušnje čini ga drugim čovjekom. Kad se kasnije osvrne unatrag na to reći će: "U vrijeme kušnje nisam bio isti čovjek kakav sam sada, nakon kušnje." Rabbi Dessler aludira na istu ideju osjetilnog učenja završavajući svoju vizualizaciju svojim obećanjem da ako ste napravili tu praksu, "isprazne riječi 'vječni život' uskoro će dobiti smisao nečeg 'proživljenog'". Učenje na tako dubok način, s onu stranu intelektualnih ideja, mjesto je na kojem se odvija rast i zacjeljivanje, a musar se fokusira upravo na to.

Nositi teret drugoga Treba napomenuti još jednu praksu, koja je vrlo karakteristična za musar. Ovaj se čin radi za drugu osobu. "Nošenje tereta drugog", kako je to rekao Alter iz Kelma, u djelo pretvara velikodušnost, ljubaznost, suosjećanje i brigu poduzete u korist drugog. Učitelji musara potiču nas da obratimo pažnju i odgovorimo na potrebe drugih jer su uvidjeli da takav stav i djelovanje koje iz njega proizlazi imaju za posljedicu smanjenje fokusa na sebe što je glavna duhovna prepreka. Čak sam čuo da se svetost definira kao odsutnost vlastitog interesa. Istina je i da ćemo se, u nastojanju da pomognemo drugima, zasigurno susresti sa svojim vlastitim duhovnim planom rada, koji nam pruža idealnu priliku da se uhvatimo u koštac sa svojim osobinama duše i duhovno rastemo. Ovakve su prakse zaslužne za to što je musar stekao reputaciju "etičke filozofije". On to jest, ali i mnogo više. On nam svakako govori da činimo dobro, a ne zlo, i polaže najveću važnost na djela koja činimo i korake koje poduzimamo dok hodi-

mo ovim svijetom. Dakle, ono dobro na što on upućuje doista jest moralno, ali je i više od samog morala. Konačno pitanje je vaš duhovni potencijal kojeg se može istražiti i razviti vježbanjem etičkog djelovanja. Rabbi Salanter ovdje je postavio standard, kao u priči koja se priča o njegovim naporima da navede gradske starješine da poprave krov na ubožnici. Kako su oni odugovlačili, Rabbi Salanter je otišao spavati s prosjacima pod trošnim krovom sve dok se gradski oci nisu obvezali financirati potrebne popravke. On je način na koji se brigu o tuđim potrebama može provesti kao duhovnu praksu sažeo, rekavši: "Pobožni Židov nije onaj koji brine o duši bližnjega i o vlastitom želucu; pobožni Židov brine o svojoj duši i želucu svog bližnjeg." Praksama musara vratit ćemo se u 3. dijelu ove knjige. Ovaj ću uvod ovdje završiti pričom za koju smatram da odražava opći pristup učitelja musara prema različitim praksama koje su podučavali. Grupa učenika novarodočkog musara nabavila je mrtvu ribu, oko repa su joj zavezali uzicu i objesili je na strop svoje sobe. Potom su sjedili i promatrali kako se raspada. Ovo razmatranje trebalo je u njih usaditi stvarnost smrti i put kojim svako tijelo ide. Grupa učenika iz Slabodke saznala je što rade u Novarodoku i otrčala to reći svom učitelju, očekujući da će reći nešto što će potvrditi njihov vlastiti stil dostojanstvene, uljuđene prakse u odnosu na radikalne prakse Novarodoka. Kad su završili sa iznošenjem svoje priče, njihov ih je učitelj jednostavno upitao: "I, da li to funkcionira?" Takva je bila pragmatičnost i fleksibilnost s kojom su musarski učitelji pristupali pitanju prakse - konačni test je pomaže li to u postizanju unutarnjih promjena? ■ Strana 29

POLITIKA

Dezinformacije o Izraelu: „Od žrtve do zločinca” Deutsche Welle 30.11.2023. Izrael namjerno ubija palestinsku djecu, teroristički napad Hamasa je insceniran ili Izrael čini genocid u Gazi. Ove lažne tvrdnje su neke od najraširenijih dezinformacija o ratu na Bliskom istoku – a ima ih dosta. Otkako je teroristička organizacija Hamas početkom listopada počela s napadima na Izrael, događaje prati masa lažnih informacija. U pitanju su snimci izvučeni iz konteksta, sekvence video igara ili lažni vladini dokumenti – a sve to je pomiješano s autentičnim slikama i informacijama. Mnogo dezinformacija prenosi stare antisemitske narative koji se primjenjuju na trenutnu situaciju i koji su povezani sa postojećom slikom neprijatelja. Preokret zločinac-žrtva Tu su također i navodne „operacije lažne zastave" Izraela. Naime, na početku rata bilo je spekulacija da je masakre Hamasa zapravo inscenirao Izrael. Trenutno kruži priča o zavjeri da je izraelska vlada stajala iza napada nožem u Dablinu ili napada u Briselu. Ne postoje dokazi o tome - naprotiv, navodi se mogu jasno razobličiti kao lažni. Ovakvi narativi, da izraelska vlada djeluje u tajnosti i da je, na primjer, znala za terorističke napade, dozvolila ih ili ih čak izmislila, demoniziraju Izrael i prikazuju zemlju kao silu koja tajno djeluje. Različiti postovi sugeriraju da Izrael ne preza od ubijanja vlastitog naroda, čak da ima koristi od toga ili to koristi za provođenje navodnih tajnih planova. „U ovom narativu Izrael je od žrtve pretvoren u zločinca", kaže Samuel Salzborn, povjerenik za antisemitizam u državi Berlin. Ovo su antisemitske tvrdnje i jednostavno laž, jer za to nema dokaza. "To je mit zavjere", rekao je Salzborn. Stari antižidovski stereotipi Slično je i s nazivanjem Izraela „djecoubicom". Ovdje se stari vjerski antižidovski stereotip transformira i prenosi u sadašnjost. Ovo nema nikakve veze s kritikom izraelske politike, već je oblik sekulariziranog tradicionalnog antisemitizma, objašnjava Salzborn. Istraživačko-informativni centar za antisemitizam Bavarska Page 30 Strana 30

(RIAS) piše u brošuri „Od rijeke do mora": „Motiv Izraela koji ubija djecu seže u srednjovjekovnu antisemitsku legendu, prema kojoj Židovi ubijaju djecu kako bi njihovu krv koristili u ritualne svrhe". "Insinuacija da Izrael namjerno ubija djecu nikako nije slučajna. Naprotiv, čak i u vojnim akcijama naglasak se stavlja na zaštitu palestinskog civilnog stanovništva, a naravno posebno djece, i sprječavanje napada na civilno stanovništvo", kaže Salzborn. S obzirom na nedavne brutalne napade Hamasa na Izrael, ova tvrdnja je posebno perfidna. Zato što je Hamas namjerno na zvjerski način planirao i organizirao ubojstva djece, beba i mladih. Hamas se posebno oslanja na emocionalne slike

Patnja palestinskog civilnog stanovništva je nesumnjivo ogromna i vjerojatno teško da postoji osoba koja nema saosjećanja za narod Gaze. Ali, kako kaže Lamberty, ovakvi navodi ne pomažu poboljšanju situacije. „Tvrdnja da Izrael provodi genocid zasnovana je na antisemitskom narativu koji se koristi za demonizaciju Izraela."

Ipak, u opticaju je mnogo slika djece koja su navodno ubijena od strane Izraela, kaže Pia Lamberty, psihologinja i generalna direktorica Centra za monitoring strategije i analizu (CeMAS). „Slike ubijene djece nikoga ne ostavljaju ravnodušnim i razumljivo izazivaju bijes.”

Salzborn naglašava da nema dokaza da pojam genocid ima bilo kakve veze sa stvarnošću. Izraelska vojska reagira na akcije Hamasa, koji je počinio najgori antisemitski masakr od 1945. godine. „Svi kriteriji koji govore o genocidu jednostavno su potpuno apsurdni."

Međutim, s jedne strane, šire se mnoge lažne slike i video snimcima na kojima se, primjerice, vide djeca iz drugih ratova. S druge strane, dio Hamasove strategije je da takvim slikama Izrael prikaže kao „apsolutno zlo" i da suosjećanje prema narodu Gaze zloupotrijebi u vlastite svrhe. "Cilj je da se poveća odobravanje njihovih terorističkih akata. Tu se ne radi o dobrobiti palestinskog stanovništva, jer se na mnogim mjestima, kao ovdje, oni koriste kao pijuni", kaže Lamberty. Tvrdnja o genocidu "apsurdna" Slike koje pokazuju, ili lažiraju, patnju palestinskog stanovništva također jačaju tvrdnju da Izrael čini genocid nad palestinskim stanovništvom. 30 nezavisnih izvjestitelja UN-a je takođe upozorilo na predstojeći genocid u Gazi.

Nasuprot tome, Hamasova osnivačka povelja iz 1988. uključuje namjeru da se uništi Izrael: „Muslimani će ih ubijati sve dok se Židovi ne sakriju iza kamena i drveta, a onda će kamen i drvo progovoriti: 'Muslimanu, o slugo Božiji! Iza mene je Židov. Dođi i ubij ga." Antisemitizam vezan za Izrael ne nalazi plodno tlo samo u ekstremističkim miljeima. Razni akteri svjesno ili nesvjesno šire lažne informacije na društvenim mrežama. Pored država kao što su Iran ili Rusija, koje posebno koriste dezinformacije o ratu u svoje svrhe, influenceri, na primjer na TikToku, trenutno igraju glavnu ulogu u širenju propagande i dezinformacija i na taj način dodatno potiču antisemitizam. Prema izvještaju Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva, petina ljudi od 18-24 godina koristi TikTok kao izvor informiranja. Mediji mogu biti dio problema

No, bilo još je problematičnije kada i mediji šire lažne informacije ili propagandu. To dovodi do toga da ljudi više uopće ne vjeruju ni u šta. „Ovo je nevjerojatno opasno. Kada isDivrej Tora

tina više nije nešto objektivno i odredivo, već je jednostavno iskrivljena i napadnuta, ljudi se povlače", kaže Lamberty. Kada se govori o „medijima koji lažu" to također ima antisemitsku osnovu: „Narativ je da oni na vrhu govore medijima što trebaju pisati, a oni na vrhu su Židovi ili država Izrael", objašnjava Lamberty. Ovo ne samo da dovodi do širenja antisemitskih narativa i većeg širenja nepovjerenja u medije, već dovodi i do toga da se Židovima manje vjeruje. Međutim, postoje i neke opravdane kritike medijskog izvještavanja. Tako je primjerice njemački javni servis WDR nedavno objavio lažnu geografsku kartu na kojoj je falsificirana povijest izraelsko-palestinskog sukoba. „Suprotstaviti se propagandi” „Nivo lažnih i namjerno obmanjujućih informacija koje kruže nadilazi svaki poznati nivo dezinformacija", rekla je Lamberty. Ona smatra da su platforme društvenih medija „predugo prepuštene same sebi, tako da sada predstavljaju prijetnju demokratskoj koheziji i miru". Moramo se suprotstaviti ovoj visoko emocionaliziranoj mržnji prema Izraelu i antisemizmu, kaže Salzborn. „Uvijek morate uzeti u obzir u kojoj mjeri se slike distribuiraju neprovjereno, jer one često imaju namjeru emocionalizirati i na kraju širiti propagandu." Stoga treba sebi uvijek postavljati klasično pitanje izvora, odnosno treba provjeriti vjerodostojnost, je li slika propagandna ili za to postoje ozbiljni dokazi. „Ovo su osnove korištenja medija koje su uvijek nužne za fundamentalnu objektivnu procjenu događaja. To igra ogromnu ulogu u pitanju koliko se antisemitizam može proširiti na internetu i u našem društvu." ■

Godina 17

Broj 9