|
Opšti poatci
|
Ime, simbol, atomski broj
|
Kobalt, Co, 27
|
Pripadnost skupu
|
prelaznih metala
|
grupa, perioda
|
VIIIB, 4
|
gustina, tvrdoća
|
8900 kg/m3, 5,0
|
Boja
|
plavičasta
|
Osobine atoma
|
atomska masa
|
58,9332 u
|
atomski radijus
|
135 (152) pm
|
kovalentni radijus
|
126 pm
|
van der Valsov radijus
|
bez podataka
|
elektronska konfiguracija
|
[Ar]3d74s2
|
e- na energetskim nivoima
|
2, 8, 15, 2
|
oksidacioni brojevi
|
2, 3
|
Osobine oksida
|
amfoterni
|
kristalna struktura
|
heksagonalna
|
fizičke osobine
|
agregatno stanje
|
čvrsto
|
temperatura topljenja
|
1768 K (1495 °C)
|
temperatura ključanja
|
3200 K (2927 °C)
|
molska zapremina
|
6,67×10-3 m3/mol
|
toplota isparavanja
|
376,5 kJ/mol
|
toplota topljenja
|
16,19 kJ/mol
|
pritisak zasićene pare
|
175 Pa (1768 K)
|
brzina zvuka
|
4720 m/s (293,15 K)
|
Ostale osobine
|
Elektronegativnost
|
1,88 (Pauling) 1,70 (Alred)
|
specifična toplota
|
420 J/(kg*K)
|
specifična provodljivost
|
17,2×106S/m
|
toplotna provodljivost
|
100 W/(m*K)
|
I energija jonizacije
|
760,4 kJ/mol
|
II energija jonizacije
|
1648 kJ/mol
|
III energija jonizacije
|
3232 kJ/mol
|
IV energija jonizacije
|
4950 kJ/mol
|
Najstabilniji izotopi
|
|
Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
|
Objašnjenja skraćenica:
zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona
|
Kobalt (Co, latinski - cobaltum) je metal VIIIB grupe. Poseduje 17 izotopa čije se atomske mase nalaze između 35-64. Postojan je samo 59, koji čini skoro 100% njegovog izotopa u prirodi.
1735 godine otkrio ga je G. Brandta.
Čisti kobalt je srebrnast,blistav veoma tvrd metal, koji poseduje feromagnetična svojstva.
Upotrebljava se kao dodatak magnetičnim rudama.
Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 20 ppm (eng. parts per million) u obliku dva minerala: Smaltita i kobaltita koje obično prate rude bakra i nikla
Nesimetrične soli kobalta npr. K3CoO4 imaju jake feromagnetične osobine i koriste se u elektronici. Kompleksna jedinjenja karbonikla i fosfini koriste se kao katalizatori mnogih organskih reakcija. Rastvori soli ki+obalt (II) i (III) imaju krvavo-crvenu, i plavu boju i koriste se u proizvodnji boja.
Kobalt je aktivator brojnih enzima u živim organizmima. Vitamin B12 (utiče na količinu hemoglobina i broj crvenih krvnih zrnaca u krvi), sadrži u svojoj strukturi kobalt koji je koordinativno vezan sa organskim delom molekula i jednim CN- jonom. Ipak minimalne dnevne potrebe za kobaltom su veoma male 0,05 ppm.