Coordinates: 37°00′00″N 6°30′00″W / 37.00000°N 6.50000°W / 37.00000; -6.50000

Doñana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

37°00′00″N 6°30′00″W / 37.00000°N 6.50000°W / 37.00000; -6.50000

Nacionalni park Doñana
Svjetska baštinaUNESCO
 Španija


Nacionalni park Doñana na mapi Španije
Nacionalni park Doñana
Nacionalni park Doñana
Lokacija NP Doñana u Španjolskoj
Registriran:1994. (18. zasjedanje) prošireno 2005.
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:vii, ix, x
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Nacionalni park Doñana (španjolski: Parque Nacional de Doñana) poznat i kao Coto de Doñana je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj Španjolskoj, u provincijama Huelva i Sevilla, španjolske autonomne zajednice Andaluzija. Prostire se na terenu velikom preko 543 km², to je većinom močvarna ravnica delte rijeke Guadalquivir, ispresjecana plitkim potocima i pješčanim dinama.

Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. vijeka[1].

Ptice u parku Doñana
Delta rijeke Guadalquivir

Povijest

[uredi | uredi kod]

Svjetska fondacija za prirodu - WWF osnovala je 1963. životinjski rezervat otkupivši dio područja Doñana od španjolske vlade koja je planirala isušiti močvaru i organizirati deltu rijeke Guadalqivir za navodnjavanje velikog poljoprovrednog područja i proširenje turističke obale. Na kraju je 1989. ipak osnovan Nacionalni park Doñana pod upravom oblasne vlade, koji je fizički spojen s parkom prirode Camargue.

Nacionalni park Doñana je 1994. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Evropi kao rezervat biosfere koji je prepoznala i Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih područja.

God. 1998. parku je zaprijetila velika opasnost od velikim prosipanjem metalnog otpada iz rezervoara rudnika Aznalcollar u rijeku Guadaliamar koja teče kroz park, ali je otpad skrenut rijekom Guadalquivir iz parka.

Bioraznolikost

[uredi | uredi kod]

Park ima bioraznolikost jedinstvenu u Europi s velikom raznolikošću ekosustava u kojem obitava veliki broj ptica selica, jelena damjaka, španjolskih crvenih jelena, divljih svinja, europskih jazavaca, egipatskih mungosa, i ugroženih vrsta kao što je španjolski kraljevski orao i iberijski ris, najugroženija europska mačka za koju je ovo područje postalo posljednje utočište.

Tokom 19. vijeka, pa sve do 1950-ih, na ovom području su lutala i krda arapskih deva koje su pobjegle iz ergele markiza de Molina koji ih je 1829. godine doveo kako bi ih koristio za prijevoz robe[2].

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. PHistorija Doñana Arhivirano 2011-07-15 na Wayback Machine-u (es)
  2. Abel Chapman i Walter John Buck, Unexplored Spain, 1910., New York: E. Arnold. str. 275–282.
  • Juan Antonio Fernández, Doñana, Spain's Wildlife Wilderness, Taplinger Publishing Company, New York, 1974., ISBN 0-8008-8324-1

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]