Godina 1894 (MDCCCXCIV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u subotu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
- 2. 3. - Britanski premijer William Ewart Gladstone dao ostavku iz protivljenja povećanoj potrošnji za mornaricu, naslediće ga Archibald Primrose, erl od Roseberyja (do 1895).
- 5. 3. - Zakon o lokalnoj vladi u Engleskoj i Velsu: izabrana lokalna veća, žene sa imovinom imaju pravo glasa.
- 11. 3. - Skandal u Bugarskoj: Marija Milkova, supruga jednog oficira, optužuje predsednika vlade Stambolova da je u ljubavnoj vezi s njom i njenom sestrom, suprugom ministra vojnog Mihaila Savova - ovaj će izazvati Stambolova na dvoboj, zbog čega je smenjen.
- 13. 3. - U pariskom varijeteu Divan Fayounau odigran prvi profesionalni striptiz.
- 15. 3. - Franko-nemački ugovor o razgraničenju nemačkog Kameruna i francuskih poseda, nezadovoljni Britanci, pa i neki u Nemačkoj.
- mart - Kuga u kineskom gradu Kantonu, u maju se širi i na Hong Kong, za nekoliko meseci umire 100.000 ljudi (→ Treća pandemija kuge).
- mart - U Rio de Janeiru posle pola godine suzbijena pobuna mornarice, nastavlja se Federalistička revolucija u državi Rio Grande do Sul.
- 16. 3. - Praizvedba Massenetove opere Thaïs.
- 25. 3. - "Coxeyjeva armija" nezaposlenih kreće iz Massillon, Ohio na Vašington, jedna grupa otela voz ali ih presrela vojska. U SAD je u ovo vreme najgora ekonomska kriza u dosadašnjoj istoriji (Panika 1893.).
- 29. 3. - U Vranovu kod Smedereva osnovana prva zemljoradničko-kreditna zadruga u Srbiji (početak zadrugarskog pokreta).
Gledanje kinetoskopa
- proleće i ostatak godine - "Nečuveni zulumi" nad Srbima u pećkoj, pazarskoj, prizrenskoj i prištevskoj nahiji[1].
- proleće - Prvi sasunski otpor: jermenska Socijaldemokratska partija Hnčak organizuje pobunu na istoku Osmanskog carstva protiv poreza.
Mark Twain u Teslinoj laboratoriji
- 1. 5. - U željezari u Varešu prvi put u BiH proslavljen Prvi maj - po odobrenju vlasti, ali ubrzo otpušteno 12 stranih radnika pokretača ideje.
- 1. 5. - U nekoliko gradova Srbije prvi put proslavljen Prvi maj.
- 1. 5. - "Coxeyeva armija" stigla u Washington, Jacob Coxey uhapšen.
- 1. 5. - Neredi nezaposlenih u Cleveland, Ohio.
- 5. 5. - 5. 11. - Međunarodna izložba u Antverpenu.
- 8. 5. - Rafael Yglesias Castro je novi predsednik Kostarike (do 1902).
- 11. 5. - Pulmanov štrajk počinje bez odobrenja sindikata, nakon što su snižene plate. Prekinuta je većina železničkog saobraćaja zapadno od Detroita.
- 12. 5. - Britansko-belgijski (Anglo-kongoanski) ugovor: belgijski kralj Leopold II bi dao Britancima istočni deo Konga (veza juga Afrike i Ugande) u zamenu za najam nad sudanskim provincijama Bahr el-Ghazal i Ekvatorija (blokiranje francuskog prodora) - Francuzi, ali i Nemci, protestuju zbog ovoga, pa Leopold odustaje u avgustu, dobija samo enklavu Lado.
- 14. 5. - Otvoren Blackpool Tower u Blackpoolu, Engleska - kula visine 158 m inspirisana Ajfelovom.
- maj - Osuđeni neki potpisnici rumunskog Transilvanskog memoranduma u Austro-Ugarskoj, pomilovani sledeće godine.
- maj - U Srbiji navodno otkriven karađorđevićevski agent Mihailo Čebinac, vlasti impliciraju i radikale u zaveru.
- 17. 5. (5. 5. po j.k.) - Kasacioni sud u Srbiji presuđuje da je ukaz od 17 (29) aprila nezakonit.
- 21. 5. (9. 5. po j.k.) - Dvorski udar u Srbiji: ukinut ustav iz 1888., vraćen onaj iz 1869. - bez potresa u zemlji.
- 21. 5. - Kraljica Viktorija zvanično otvorila Mančesterski kanal i Dokove, kojim je ovaj grad, 64 km u unutrašnjosti, povezan sa Irskim morem - Mančesterska luka će biti treća najprometnija u UK.
- 22. 5. - Započela gradnja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
- 26. 5. - Emanuel Lasker pobedio Steinitza i postao prvak sveta u šahu (do 1921).
- 30. 5. - Lideri pokreta Fasci Siciliani dobili stroge zatvorske kazne na suđenju u Palermu.
- 31. 5. - Usvojena ostavka bugarskog predsednika vlade Stefana Stambolova, sledi Konstantin Stoilov (do 1899) - prestaje turkofilska politika, biće podsticane četničke akcije VMRO; doći će do izmirenja sa Rusijom.
Tower Bridge u Londonu
- 3. 7. - Poslata vojska na Pulmanov štrajk u Čikagu, poginuće 30 štrajkača.
- 4. 7. -
Proglašena Republika Havaji, predsednik je Sanford B. Dole - predigra za priključenje SAD 1898. (savezna država od 1959).
- 4. 7. - Ruska vlada proglasila štundiste, evangelske protestante u današnjoj Ukrajini, za štetnu sektu, mnogi su deportovani u Sibir ili Kavkaz.
- 6. 7. - 7. 8. - Američka intervencija u Nikaragvi radi zaštite interesa u Bluefieldsu na Obali komaraca.
- 10. 7. - Razoran zemljotres pogodio područje Izmitskog zaliva i Carigrada, preko 1.300 mrtvih.
- jul - Počinje Holandska intervencija na Lomboku and Karangasemu.
- 16. 7. - Anglo-japanski ugovor o trgovini i plovidbi - ovim i ugovorima sa drugim silama (stupili na snagu 1899), Japan se oslobodio ekstrateritorijalnosti i nejednakih ugovora.
- 17. 7. - Bitka kod Kassale: Italijani iz Eritreje porazili sudanske mahdiste i zauzeli grad Kassala (vraćeno Britancima 1897).
- 22. 7. - Na cesti između Pariza i Rouena održana prva utrka automobila u historiji (Pariz-Rouen 1894), u kojoj je pobijedio Jules de Dion.
- 23. 7. - Japanske trupe zauzele Seul, zarobljen kralj Gojong i postavljena projapanska vlada Kim Hong-jipa koja poništava ugovore sa Kinom i daje prava japanskim trupama da protera kineske.
- 25. 7. - Bitka kod Pungdoa je prva pomorska bitka Kinesko-japanskog rata: japanska pobeda, sprečeno doturanje materijala kineskoj kopnenoj vojsci kod Asana.
- 27. 7. - Prva runda Reformi Gabo u Koreji (do oktobra), podneo ih je japanski ambasador: administrativne i ekonomske reforme po zapadnom modelu uz japansku penetraciju.
- 29. 7. - Bitka kod Seonghwana (ili kod Asana) je prva veća kopnena bitka Kinesko-japanskog rata: japanska pobeda koja je sprečila kinesko opkoljavanje Seula.
- leto - Guglielmo Marconi (20) počinje eksperimente sa radio-talasima, napravio je detektor za munje.
Prvi kinesko-japanski rat, Bitka kod reke Yalu
Dreyfusova afera
- 15. 9. - Bitka za Pjongjang: Japanci zauzimaju grad, kineska vojska se povlači iz Koreje na obalu reke Yalu.
- septembar - Sukob Đakovičana i hajduka Bajrama Curija[1].
- 17. 9. - Bitka kod reke Yalu je ubedljiva japanska pomorska pobeda, Kinezi izgubili pet brodova.
Nikolaj II
Zgrada Reichstaga
- 1. 2. - John Ford, filmski režiser († 1973)
- 3. 2. - Norman Rockwell, slikar, ilustrator († 1978)
- 5. 2. - Ksenija Atanasijević, filozof, književnik, prva žena doktor nauka na BU († 1981)
- 8. 2. - King Vidor, filmski režiser († 1982)
- 10. 2. - Harold Macmillan, britanski premijer († 1986)
- 14. 2. - Jack Benny, glumac, komičar († 1974)
- 25. 2. - Meher Baba, indijski mistik († 1969)
- 1. 1. - Heinrich Rudolf Hertz, njemački fizičar (* 1857.)
- 8. 1. - Ivan Jastrebov, bivši ruski konzul u Prizrenu (* 1839)
- 8. 1. - Vladimir Karić, geograf, diplomata (* 1848)
- 13. 1. - Nadežda fon Mek, pokroviteljica Čajkovskog (* 1831)
- 16. 1. - Antun Paško Kazali, književnik (* 1815)
- 18. 1. - Teofan Zatvornik, ruski svetac (* 1815)
- 21. 1. - Vojislav Ilić, srpski pesnik (* 1862)
- 23. 1.? - Lobengula, kralj Matabelea (* ca. 1845)
- 5. 2. - Auguste Vaillant, anarhista (* 1861)
- c. 7. 2. - Adolphe Sax, izumitelj saksofona (* 1814)
- 11. 2. - Margaret Henley, inspiracija za Wendi iz "Petra Pana" (* 1888)
- 13. 2. - Franjo Rački, hrvatski povjesničar i političar (* 1828.)
- 21. 2. - Gustave Caillebotte, slikar (* 1848)
- 27. 2. - Hilarión Daza, bivši predsednik Bolivije (* 1840)
- 20. 3. - Lajos Kossuth, mađarski revolucionar (* 1802)
- 30. 3. - Dionisije Ilijević, bivši mitropolit zvorničko-tuzlanski (* 1838)
- 9. 4. - Nikanor Ivanović, bivši mitropolit crnogorski (* 1825)
- 14. 4. - Franziska Lechner, njemačka redovnica (* 1833.)
- 15. 4. - Jean Charles Galissard de Marignac, hemičar (* 1817)
- 7. 6. - Hasan I, sultan Maroka (* 1836)
- 12. 6. - Mina Karadžić, slikarka, književnica (* 1828)
- 22. 6. - Jeronim Jovanović, episkop niški (* 1825)
- 24. 6. - Vilhelmina Mina Karadžić-Vukomanović, srpska slikarka, ćerka Vuka Karadžića (* 1828)
- 25. 6. - Marie François Sadi Carnot, francuski predsednik (ubijen) (* 1837)
- 17. 7. - Leconte de Lisle, pesnik (* 1818)
- 30. 7. - Walter Pater, engleski kritičar i esejista
- 10. 8. - Ferdinand Kren, čačanski industrijalac (* 1826)
- 8. 9. - Hermann von Helmholtz, fizičar (* 1821)
- 8. 9. - Philippe d'Orléans, grof od Pariza, pretendent na francuski presto (* 1838)
- 13. 9. - Emmanuel Chabrier, kompozitor (* 1841)
- 30. 10. - Juan Cortina, meksički odmetnik i folk heroj (* 1824)
- 1. 11. - Aleksandar III., ruski car (* 1845)
- 20. 11. - Anton Rubinštejn, pijanista, kompozitor, dirigent (* 1829)
- 3. 12. - Robert Louis Stevenson, književnik (* 1850)
- 7. 12. - Ferdinand de Lesseps, graditelj Sueckog kanala (* 1805)
- 8. 12. - Pafnutij Čebišov, matematičar (* 1821)
- 27. 12. - Franjo II, bivši kralj Dvije Sicilije (* 1836)