- Ovo je članak o godini 1863.
Godina 1863 (MDCCCLXIII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju kalendare).
Početak Londonskog metroa
Bitke i čarke Januarskog ustanka
Teritorije Arizona i Novi Meksiko (SAD) odn. konfederalna Arizona
Vaznesenjska crkva u Beogradu
Bitka kod Chancellorsvillea
"Doručak na travi", replika
Nacionalno groblje u Gettysburgu
"Pogled na Vicksburg, Mississippi"
Njujorški regrutacioni neredi
Kapetan-Mišino zdanje u Beogradu
Crveni križ/krst
- 3. 10. - Predsednik Linkoln proglasio praznik Dan zahvalnosti koji će se slaviti poslednjeg četvrtka u novembru (od 1941. četvrti četvrtak).
- 15. 10. - Konfederalna podmornica H. L. Hunley potonula, po drugi put, pored Južne Karoline, sada sa konstruktorom Horaceom Lawsonom Hunleyem.
- 18. 10. - Kampanja protiv "Pozora", zagrebačkog lista koji se protivi austrijskom centralizmu: nadbiskup Haulik poziva svećenstvo da ne čita list, kancelar Mažuranić odvraća od lista činovnike i učitelje, ban Šokčević ga u prosincu dva puta opominje[3].
- 20. 10. - Zastupnici Erdelja se pojavili u Carevinskom vijeću nakon sporazuma sa ministrom Schmerlingom (do 1867. raskinuta unija sa Ugarskom)[3].
- 26. 10. - U Ženevi je počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.
- 26. 10. - Osnovana engleska Fudbalska asocijacija - The Football Association - početak modernog fudbala.
- 15. 11. - Umire danski kralj Frederik VII, nasleđuje ga daleki rođak Christian IX (do 1906).
- 18. 11. - Danski kralj Christian IX potpisuje novi ustav koji predviđa zajednički parlament za Dansku i Schleswig (ne i Holstein) - ovo dovodi do krize i Drugog rata za Schleswig sledećeg februara.
- 19. 11. - Gettysburški govor (Gettysburg Address) predsednika Linkolna: jednakost, sloboda, "vlada naroda, od naroda, za narod, neće nestati s lica zemlje".
- 23 - 25. 11. - Bitka kod Chattanooge (okršaji Lookout Mountain, Missionary Ridge): Ulysses Grant je pobijedio Braxtona Bragga, čime je deblokirao unionističke snage u Chattanoogi, Tennesee.
- 30. 11. - Kamehameha V dolazi na čelo Kraljevine Havaji (do 1872), poslednji iz dinastije Kamehameha.
- Srbija:
- 1862/3 - Rusija poklanja 70.000 pušaka Srbiji, od čega je preko Rumunije preneseno 31.000 (Austrija i Turska ne dopuštaju trgovinu oružjem sa Srbijom).
- Zakon o prekim sudovima obuhvata šest okruga Srbije u kojima je rasprostranjena hajdučija.
- Velika suša u Srbiji.
- Ove godine se izjednačio broj srpskih knjiga štampanih starom i Vukovom azbukom[5].
- Turska odustala od odredbe iz prošlogodišnjeg ugovora da podiže karaule na crnogorskoj teritoriji, obećala da će porušiti izgrađena utvrđenja (izvršeno 1865)[6].
- Hrvatska: 1862-63 rascjep u Narodnoj stranci, pristaše carske vlade u Beču osnivaju Samostalnu narodnu stranku (na čelu Ivan Mažuranić).
- Otkrivena Nika sa Samotrake.
- Peredvižnjiki: grupa studenata napustila Carsku akademiju umetnosti u Sankt Peterburgu.
- Objavljen utopistički roman Černiševskog "Šta da se radi?".
- Peruanski lovci na robove odveli polovinu stanovništva sa Uskršnjeg Otoka, kasnije šire boginje.
- Na jugu Francuske dokumentovan prvi slučaj filoksere - do polovine 1870-tih je stradalo 40% francuske vinove loze.
- Nauka i tehnika
- 1. 1. - Pierre de Coubertin, francuski sportski djelatnik, "otac" modernih Olimpijskih igara († 1937.)
- 1. 1. - Ljubomir Miletić, bugarski lingvista, etnograf, predsednik Akademije († 1937)
- 12. 1. - Swami Vivekananda, popularizator hinduizma, indijski patriota († 1902)
- 13. 1. - Sava Urošević, mineralog, rektor BU († 1930)
- 14. 1. - Richard F. Outcault, američki crtač i karikaturist, "otac" modernog stripa († 1928)
- 17. 1. - David Lloyd George, premijer UK († 1945)
- 17. 1. - Konstantin Stanislavski, ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj († 1938)
- 22. 1. - Dimitrije T. Leko, srpski arhitekta i urbanista († 1914)
- 11. 2. - John F. Fitzgerald, američki političar, deda po majci predsednika JFK († 1950)
- 13. 2. - Milenko Vesnić, srpski političar, premijer KSHS († 1921)
- 17. 2. - Milovan Milovanović, srpski pravnik, predsednik vlade († 1912)
- 18. 2. - Josip Pazman, hrvatski svećenik, teolog, filozof († 1925)
- 20. 2. - Lucien Pissarro, slikar († 1944)
- 18. 1. - Said Paša Egipatski, valija Egipta i Sudana (* 1822)
- 1. 3. - Sevastijan Ilić, bivši arhimandrit Gomirja (* 1795)
- 10. 5. - Stonewall Jackson, general Konfederativnih Država (* 1824)
- 7. 6. - Franz Xaver Gruber, učitelj, orguljaš (* 1787)
- 9. 6. - Dost Mohammad, emir Afganistana (* 1793)
- 1. 7. - John F. Reynolds, general SAD (* 1820)
- 5. 7. - Lewis Armistead, general Konfederativnih Država (* 1817)
- 26. 7. - Sam Houston, prvi predsednik Teksasa (* 1793)
- 13. 8. - Eugène Delacroix, slikar (* 1798)
- 14. 8. - Rafael Barišić, apostolski vikar Hercegovine, pisac (* 1797)
- 22. 8. - Luka Botić, hrvatski književnik i političar (* 1830)
- 14. 9. - Pavle Stamatović, književnik, istoričar i političar (* 1805)
- 20. 9. - Jacob Grimm, njemački filolog i književnik (* 1785)
- 13. 10. - Philippe Antoine d'Ornano, maršal Francuske (* 1784)
- 2. 11. - Theodore Judah, američki železnički inženjer (* 1826)
- 15. 11. - Frederik VII, kralj Danske (* 1808)
- 18. 11. - August Beer, nemački fizičar (* 1825)
- 30. 11. - Kamehameha IV, kralj Havaja (* 1834)
- 13. 12. - Friedrich Hebbel, njemački dramatičar (* 1813.)
- 16. 12. - John Buford, general SAD (* 1826)
- 24. 12. - William Makepeace Thackeray, britanski književnik (* 1811)
- ? - Joko Kusovac, crnogorski sveštenik i četovođa
- Literatura