Temporary Disabled. :) please Go back Izvorni kod stranice Noj – Wikipedija / Википедија www.fgks.org » Address: [go: up one dir, main page] Include Form Remove Scripts Accept Cookies Show Images Show Referer Rotate13 Base64 Strip Meta Strip Title Session Cookies Izvorni kod stranice Noj ← Noj Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga: Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis. The block was made by Jon Kolbert. The reason given is Open proxy/Webhost: Visit the FAQ if you are affected . Start of block: 01:16, 24 april 2022 Expiry of block: 01:16, 24 decembar 2024 Your current IP address is 132.148.121.6. The blocked range is 132.148.0.0/16. Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji". U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details. Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice. {{Taksokvir | color = pink | naziv = Noj | slika = Afrikanischer strauss.jpg | slika_širina = 250px | image_caption = Mužjak afričkog noja u zoološkom vrtu | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptica|Aves]] | ordo = [[Nojevke|Struthioniformes]] | familia = '''Struthionidae''' | familia_autorstvo = [[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]], [[1825]]. | genus = '''''Struthio''''' | species = '''''S. camelus''''' | dvoimeno = ''Struthio camelus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linné]], [[1758]]. }} '''Noj''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Struthio camelus'') je vrsta iz [[Red (taksonomija)|reda]] [[nojevke|nojevki]] i najveća je danas živuća [[ptica]] na [[Zemlja (planet)|Zemlji]]. Danas obitava još samo u [[Afrika|Africi]] južno od [[Sahara|Sahare]]. Ranije je živio i u zapadnoj [[Azija|Aziji]]. To je ptica koja je zbog svog [[perje|perja]], mesa i [[koža|kože]] oduvjek bila značajna za ljude. To je dovelo do toga, da je danas istrijebljena u mnogim područjima u kojima je ranije živjela. == Obilježja == Mužjaci noja su visoki između 210 i 275 [[centimetar|cm]] a teški su od 100 do 130 [[kilogram|kg]], a ponekad čak i do 150 kg. Ženke su manje, visoke su 175 do 190 cm a teže 90 do 100 kg. [[Perje]] mužjaka je crno. Jedino perje [[krilo|krila]] i repa je bijelo. Ženke, odnosno kako njih zovu kokoši, imaju nasuprot tome perje neugledne boje tla. Jedino je perje krila i repa i kod njih svjetlije, i sivobijele je boje. Perje mladunaca potsjeća na perje ženke, samo se kod njih još ne ističe razlika u boji perja,krila i repa u odnosu na trup. Gole noge i vrat su im, ovisno o podvrste, sive, sivkasto-plavkaste ili lagano ružičaste. U vrijeme parenja koža mužjaka sjaji posebno intenzivno. [[Datoteka:Ostrich140.jpg|thumb|190px|lijevo|Glava noja]] Vrat noja je dugačak i pretežno gol, dok im je glava u odnosu na tijelo relativno malena, ali su im zato [[oko|oči]] s [[promjer]]om od 5 cm najveće od svih kopnenih [[kralješnjaci|kralježnjaka]]. [[Zdjelica]] noja je ventralno zatvorena [[stidna kost|stidnom kosti]] (Symphysis pubica). Kod svih drugih ptica, osim kod [[nojevke|nojevki]] to nije slučaj. Kod njih je zdjelica građena od tri međusobno povezane kosti između kojih je veliki otvor koji zatvaraju [[vezivno tkivo|vezivno]] i [[mišići|mišićno]] tkivo. Noj ima vrlo duge noge sa snažnom [[mišići|muskulaturom]]. On u punom trku dosiže brzinu od oko 70 [[kilometar na sat|km/h]], dok brzinom od 50 km/h može trčati oko pola sata. Kao prilagodbu brzom trčanju, [[stopalo]] noja se razvilo na način da ima samo dva prsta, što je jedinstveno kod [[ptica]]. Pored trčanja, noge su noju po potrebi i vrlo efikasno obrambeno [[oružje]]. Oba prsta imaju [[kandža|kandže]] pri čemu je kandža na unutrašnjem, većem prstu, duga i do 10 [[centimetar|cm]]. [[Krilo|Krila]] noja su vrlo velika, no kao i kod svih [[nojevke|nojevki]] nisu prilagođena letenju. Težina noja je daleko iznad one koja bi mu još dozvolila da se podigne u zrak. Umjesto toga, krila služe noju za udvaranje, davanje sjene i održavanje ravnoteže pri trčanju.Mladunce noja se naucno naziva "Nojče'. == Glas == Glasanje mužjaka noja podsjeća na riku [[lav]]a. Duboki glas koji zvuči kao "bu bu buuuuu huuu" se ponavlja više puta. Mužjaci se učestalo tako glasaju u razdoblju udvaranja kao i kod borbe oko dokazivanja [[dominacija|dominantnosti]] jedinke na određenom području. Osim toga, pripadnici oba spola su u stanju glasati se zviždavim, frktavim i režećim glasovima. Samo njihovi pilići se javljaju [[melodija|melodičnim]] glasovima koji služe privlačenju roditeljske pažnje. == Rasprostranjenost i životni okoliš == [[Datoteka:Struthio camelus Distribution.png|thumb|250px|right|Rasprostranjenost]] Prirodno područje rasprostranjenosti nojeva je [[Afrika]], a naročito njen istočni i južni dio. Izumrli su na [[Arabija|Arapskom poluotoku]], u [[jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]] kao i u Africi, sjeverno od [[Sahara|Sahare]]. Nojevi žive na otvorenim područjima kao što su [[savana|savane]] i [[pustinja|pustinje]]. Prednost daju okolišu s kratkom [[trava|travom]] i s ne previsokim [[drveće]]m. Uopće ne žive na područjima gdje trava raste više od jednog metra. Povremeno ulaze u [[grm]]ovita područja, ali se u njima ne zadržavaju jer ih grmlje ometa u kretanju a i zaklanja im vidik. Za stalno zadržavanje im nisu pogodne niti prave pustinje bez [[vegetacija|vegetacije]], ali na svojim putovanjima prelaze preko njih bez problema. Svoju potrebu za vodom pokrivaju hranom, pa im stoga nije potreban pristup vodi, a i duga [[suša|sušna]] razdoblja im ne smetaju. Danas u [[Australija|Australiji]] živi više stotina nojeva koji su pobjegli s [[farma|farmi]] za uzgoj, i sad žive u divljini. == Način života == [[Datoteka:StrausseNgorongoroKrater1977.jpg|thumb|300px|lijevo|Par nojeva u [[Ngorongoro krater]]u]] === Aktivnosti === Nojevi su dnevne ptice, a najaktivniji su u sumrak. U razdobljima kad nema dovoljno hrane, poduzimaju daleka putovanja, a tada mogu putovati i oko podneva, kad su vrućine najveće. Noću miruju i pritom vrat obično drže uspravno, ali zatvaraju [[oko|oči]]. Samo u kratkotrajnim razdobljima dubokog sna polažu glavu na leđno [[perje]] ili na tlo. === Socijalno ponašanje === Osim u razdoblju parenja i podizanja mladih, nojevi žive u labavim skupinama koje čine dvije, ponekad pet a povremeno i 100 ili više jedinki. U pustinjskim područjima, oko vode se znaju okupiti i grupe od više stotina nojeva. Ove su zajednice vrlo labave, jedinke se okupljaju i razilaze sasvim proizvoljno. Često se mogu sresti i pojedinačno. Uprkos toga, kad su u grupi, postoji vrlo jasna hijerarhija. Mjesto na ljestvici se najčešće utvrđuje prijetećim glasanjem i ponašanjem. Pri tome uspravljaju perje krila i repa, a vrat drže potpuno uspravno. Ptica koja je niža na ljestvici pokazuje svoju podređenost savijanjem vrata i držanjem glave vrlo nisko, dok mu perje krila i repa također spuštaju prema dole. Prepirke oko mjesta na hijerarhijskoj ljestvici rijetko završavaju kratkom borbom. U vrijeme razmnožavanja, ove labave grupe se raspadaju, a spolno zreli mužjaci počinju s okupljanjem [[harem]]a. === Ishrana === Nojevi su pretežno [[biljojedi|biljožderi]], no povremeno jedu i [[insekt|kukce]] kao i manje životinje. Hrane se pretežno zrnjem, travama, [[list|lišćem]] i [[voće]]m. [[Insekt|Kukci]], [[gusjenica|gusjenice]] i [[skakavci]] su samo usputni dodatak. Prednost daju hrani koju mogu pokupiti s tla. Hranu dobro iskorištavaju [[crijevo]]m dugim 14 metara. Kako bi potpomogli probavu, gutaju pijesak i [[kamen]]čiće ([[gastrolit]]), a skloni su gutanju i drugih stvari koji bi mogli koristiti istom cilju. Tako su u [[želudac|želucima]] nojeva nađeni novčići, čavli i slični predmeti. === Neprijatelji === Najvažniji neprijatelji nojeva su [[lav]]ovi, [[leopard]]i i [[gepard]]i. Nojevi se potpomažu okupljanjem u grupe, kako bi lakše opazili neprijatelja. Time se smanjuje opasnost svake pojedine jedinke da bude odabrana kao plijen, a svaki član grupe tako ima više vremena za hranjenje. U savanama nojevi se često priključuju [[krdo|krdima]] [[zebre|zebri]] i [[gazele|gazela]] jer i te su životinje na oprezu od istih neprijatelja. Rašireno je vjerovanje, da noj u slučaju opasnosti gura glavu u pijesak. Noj se može u slučaju opasnosti spasiti brzim bijegom, a dobro ciljanim udarcem noge može ubiti lava ili [[čovjek]]a. Međutim, u vrijeme ležanja na [[jaje|jajima]], oni u slučaju opasnosti legnu na tlo i ravno ispruže vrat. Tako priljubljen uz tlo, vrat i glava mu se iz daljine ne vide, pa se misli da je to ponašanje dovelo do nastajanja ove legende o nojevima. === Razmnožavanje === [[Datoteka:Struthio camelus.jpg|thumb|300px|Par nojeva s pilićima, mužjak lijevo, ženka desno]] Vrijeme parenja je u raznim područjima Afrike vrlo različito. U savanama Afrike pada u vrijeme suše između [[jun|lipnja]] i [[oktobar|listopada]]. Za razliku od toga, u suhim područjima kao, recimo, u pustinji [[Namib]], vrijeme razmnožavanja traje cijelu godinu. Mužjaci u vrijeme parenja postaju teritorijalni. Brane svoje područje koje je veliko između 2 i 15 km², a druge mužjake tjeraju s tog "svog" područja, dok ženke dočekuju udvaranjem. Iako mogu postojati i [[monogamija|monogamni]] parovi, mužjak u pravilu ima čitav harem. Pri tome, jedna ženka je "glavna", i to se po ponašanju prepoznaje, dok su ostale ženke niže rangirane. Glavna ženka ostaje s mužjakom više godina. Niže rangirane ženke su najčešće vrlo mlade. Mužjak se prvo pari s glavnom ženkom, a nakon toga s ostalim. Parenju prethodi udvaranje pri čemu mužjak širi i pokazuje krila izmjenično ih podižući i spuštajući. Istovremeno, napuše svoj obojeni vrat i njiše glavom lijevo-desno. Tako se producirajući, prilazi ženki udarajući nogama o tlo. Ženka pokazuje svoju spremnost za parenje spuštajući krila i glavu prema tlu u pozi potčinjavanja. Nakon parenja, glavna ženka odabire jedno od gnijezda koje je mužjak ranije pripremio, grebući nogama još prije toga više plitkih jama u tlu promjera od oko tri metra. Ostale ženke legu jaja u gnijezdo koje je glavna ženka odabrala, a nakon toga ih glavna ženka protjeruje. One nakon toga obično odlaze u područje drugog mužjaka s kojim se također pari, i cijela se procedura ponavlja. Glavna ženka obično izleže osam, a rijetko više, i do dvanaet jaja. Ostale ženke legu svaka po dva do pet jaja. U tim zajedničkim gnijezdima se na kraju skupi i do 80 jaja. Ona su sjajno bijela, teška i do 1.900 grama s promjerom od 15 [[centimetar|cm]], a njihov sadržaj odgovara sadržaju 24 kokošjih jaja. Time su to među najvećim jajima na svijetu, ali u poređenju s veličinom tijela, spadaju u najmanja. Samo glavna ženka ostaje s mužjakom i samo oni zajedno brinu za leglo. Kako ptica svojim tijelom može pokriti najviše dvadeset jaja, glavna ženka miče višak jaja iz gnijezda jaja drugih ženki. Svoja jaja smješta u sredinu gnijezda, uspijeva ih veličinom i težinom razlikovati od jaja drugih ženki. Iako daje prednost svojim jajima, u gnijezdu ostaje prostora za jošdeset do petnaest jaja drugih ženki. Uz to, glavna ženka na taj način dodatno štiti svoja jaja, jer ako netko napadne gnijezdo, uzima jaja s ruba. Ženka obično leži na jajima po danu, a mužjak noću. Brojni grabežljivci u tom razdoblju pokušavaju odmamiti [[ptica|ptice]] s gnijezda. To su prije svega [[šakal]]i, [[hijene]], i [[Crkavica|Neophron percnopterus]] najmanja vrsta iz porodice [[jastrebovke|jastrebovki]], potporodice [[lešinari starog svijeta|lešinara starog svijeta]] (Aegypiinae) koja živi u Africi. Oni razbijaju nojevo jaje uz pomoć kamena koji bacaju na njega iz zraka. Samo oko 10% jaja se uspijeva izvaliti. Pilići izlaze iz jaja nakon šest tjedana sa svijetlo smeđim paperjem. Roditelji nastavljaju brinuti o njima štiteći ih raširenim krilima od sunca ili kiše.U dobi od tri dana pilići napuštaju gnijezdo i svuda slijede roditelje. Ponekad se dva para sretnu, i tada si uzajamno prijete i često i bore. Pobjednički par zatim preuzima piliće pobijeđenog para i dalje brine o njima. Na taj način, jedan snažan par uspijeva preuzeti mladunce svih parova koje sretne.Jednom prilikom primijećen je par koji je vodio 380 pilića. Slično kao što se jaja podređenih ženki koriste za povećanje sigurnosti vlastitih, i na ovaj se način povećava vjerojatnoća da će u slučaju napada grabežljivca, oteto pile biti jedno od tuđih pilića. U dobi od tri mjeseca, pilići umjesto paperja dobivaju mladenačko [[perje]]. Nakon godinu dana, dosežu veličinu roditelja, no samo oko 15% izleženih pilića doživi tu starost. Ženke su spolno zrele s dvije, a mužjaci s tri do četiri godine. Očekivani život im je oko 30 do 40 godina, dok u zoološkom vrtu žive i do 50 godina. == Noj i čovjek == Odnos čovjeka i noja star je najmanje 5.000 godina. [[Stari Egipat|Staroegipatska]] kao i [[Mezopotamija|mezopotamska]] umjernost pokazuju, da su nojeva [[perje|pera]] već u ta davna vremena bila korištena kao [[nakit]]. Posebnost nojevog perja je njegova simetrija. Niti su s obje strane osovine jednako dugačke. Dalje od toga seže odnos prema noju u mnogim [[religija]]ma Afrike gdje je postao dio [[ritual]]a, priča i [[legenda|legendi]]. Nojeva jaja imaju i praktičnu korist za narode [[Khoisan]] (izgovor kojsan) koji ih koriste kao posudu za piće ili od ljuske izrađuju ogrlice i narukvice. Kad je u [[18. vijek|18. stoljeću]] nojevo perje došlo u [[Evropa|Europi]] u modu kao ukras na [[šešir]]ima bogatih dama, počeo je [[lov]] na ove ptice u takvoj mjeri, da je došlo u opasnost postojanje vrste. Noj je u tom razdoblju u zapadnoj Aziji, sjevernoj i južnoj Africi do zadnjeg istrijebljen. Tek u [[19. vijek|19. stoljeću]] se počelo s uzgojem nojeva, jer su u prirodi postali pre rijetki da bi se lov još isplatio. Prve su farme nastale u južnoj Africi [[1838]]. Tijekom druge polovine [[20. vijek|20. stoljeća]] se otvara sve više farmi za njihov uzgoj u Europi i [[severna Amerika|sjevernoj Americi]]. Danas nojevo perje nema više gotovo nikakvu ulogu u njegovu uzgoju. Uzgaja ga se prije svega zbog njegove pivo-plavkaste [[koža|kože]]. Meso noja ima specifičan okus koji podsjeća na okus [[domaće govedo|govedine]] i [[bizon]]ovog mesa. Osim toga, ima vrlo malo [[holesterol]]a. Ne može se peći jer pri tome postaje žilavo, ali je jako dobro za pripremu u [[sos]]ovima ili pečenje u [[folija|foliji]]. Dodavanje snažnih [[začin]]a kao i slatkih okusa kao što su [[med]] i [[ingver]] pojačavaju vlastiti okus nojevog mesa. Tek u novije vrijeme noj se koristi za jahanje ili vuču kao [[turizam|turistička]] atrakcija. To, međutim, nigdje ne postoji kao [[kultura|kulturna]] tradicija. {{Wikivrste|Struthio camelus}} {{Commonscat|Struthio camelus}} [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Nojevke]] Upotrebljeni šabloni (4): Šablon:Commonscat (izvorni kod) (poluzaštićeno)Šablon:Taksokvir (uredi) Šablon:Wikivrste (uredi) Modul:InfoboxImage (uredi) Nazad na stranicu Noj. Navigacija Osobne alatke Niste prijavljeniRazgovorDoprinosiIzradi računPrijavi me Imenski prostori StranicaRazgovor Latinica LatinicaЋирилица Teme PrikažiUrediUredi kodHistorija Više Pretraga Navigacija Glavna stranicaIstaknuti članciNedavne izmjeneNasumičan članak Interakcija PomoćPijacaRadionicaNovostiMeđuprojektni forumDiscord Alatke Šta vodi ovamoPovezane izmjenePosebne stranicePodaci o straniciSkrati URLPreuzmi QR kodStavka na Wikipodacima Na drugim jezicima
Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:
The block was made by Jon Kolbert. The reason given is Open proxy/Webhost: Visit the FAQ if you are affected .
Your current IP address is 132.148.121.6. The blocked range is 132.148.0.0/16.
Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".
Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.
Upotrebljeni šabloni (4):
Nazad na stranicu Noj.