www.fgks.org   »   [go: up one dir, main page]

Jump to content

Peretānia

From Wikipedia
The printable version is no longer supported and may have rendering errors. Please update your browser bookmarks and please use the default browser print function instead.
Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu
United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland
Fuʻa o Peretānia Ofu o lima o Peretānia
Fuʻa Ofu o lima
Viʻi o le tupu: "Ia Faaola e le Atua le Tupu" (Igilisi: "God Save the King")
Peretānia
Peretānia
Aʻai laumua
(foi le aʻai tele)
Lonetona
Pae: 35°18.48′S 149°7.47′E / 35.30800°S 149.12450°E / -35.30800; 149.12450
Gagana aloaia Igilisi
Malo
• Faiga Malo Faitupu Faavae Palemene Feterale
• Tupu Tupu Sialese III
• Palemia Rishi Sunak
Tū toʻatasi Mai le Iunaite Malo 
Eria
• Aofai 242,495 km² (78th)
93,628 sq mi 
Faitau aofaʻi
• 2011 faitau aofaʻi 63,182,178
• Vavalalata 270.7/km² (50)
701.1/sq mi
GDP (PPP) 2023 tau tata
• Atoa $3.872 trillion[1] (9th)
• i le tagata $56,836 (30th)
GDP (laiti) 2023 tau tata
• te katoa $3.332 trillion[1] (6th)
• i le tagata $48,913[1] (23rd)
HDI  (2021) 0.929 (matagofie) (18)
Tupe 'eseʻese Pauna Sili (Pound Sterling) (GBP)
Sone Taimi GMT (UTC+0)
• Tau māfanafana (DST) (UTC+1)
Tulafono Initaneti .uk
Tulafono Valaauina +61

O le Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu, e masani ona taʻua o le Malo o Peretānia (UK) po o Peretānia o se tulaga tupu i le Iuni a Europa. Pepelo mai le talafatai i matu-sisifo o le Europa motu autu, e aofia ai le motu o "Peretānia Tele" (a vaitaimi faaaogaina foi e faasino i le atunuu atoa), o le vaega i matu-sasaʻe o le motu o Aialani ma le tele o motu e laiti. O Matu Aialani le na o se vaega o le Malo o Peretānia e faasoa a tuaoi o le laueleele i se isi tulaga-o le Ripapelika o Aialani. E ese mai lenei tuaoi o le laueleele, o loo siomia ai le UK i le Vasa Atelani, ma le Sami i Matu i lona itu i sasaʻe, o le gagana Peretānia Atuvasa i lona itu i saute ma le Sami Celtic i lona itu i saute-saute i sisifo. O loo taoto Sami Aialani i le va o Peretānia Tele ma Aialani. Faatasi ai ma se vaega o 93.800 maila faatafafa (243,000 km2), o le UK o le tulaga tautupu lona 80-aupito sili ona tele i le lalolagi ma le 11-aupito tele i Europa. E foi le atunuu lona 21-sili ona populous, ma le fuafuaina 64,5 miliona tagata e nonofo. O le Iunaite Malo o se Malo Faitupu faavae i se faiga e le palemene o le pulega. O lona aai laumua o Lonetona, o se taua aai ma nofoaga autu tau tupe i le lalolagi atoa faatasi ai ma se faitau aofai o le taulaga o 10.310.000, o le lona fa-aupito tele i Europa ma lona lua le tele i le Iuni a Europa. O le tupu-talu 2022-o le Sale III. E aofia ai le Iunaite Malo o le atunuu e fa: Egelani, Sikotilani, Uelese, ma Matu Aialani. ua paʻu le gata tolu pulega, taitasi ma eseese malosiaga, e faavae i lo latou laumua, Edinburgh, Cardiff, ma Belfast, faasologa. O le latalata ane Motu o le Tagata, Bailiwick o Guernsey ma Bailiwick o Jersey e le vaega o le Malo o Peretānia, le dependencies Tupu ma le Malo o Peretānia e nafa ma le puipuiga ma sui faava o malo. O le sootaga i totonu o le atunuu o le Iunaite Malo ua suia le aluga o taimi. sa faapipii Wales e le Malo o Egelani i lalo o le Tulafono o Iuni o le 1536 ma le 1542. mafua se feagaiga i le va o Egelani ma Sikotilani i le 1707 i se tasi o le Malo o Peretānia Tele, lea e tuufaatasia ai i 1801 ma le Malo o le Aialani e fausia ai le Malo o le Iunaite Peretānia tele ma Aialani. I le 1922, e aveese e lima mai le ono o Aialani mai le atunuu, ma tuua ai le fausia ai o le Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu. Ua i ai le malo autasi sefulufa Teritori i atunuu i fafo. O nei o le toe vaega o le Malo o Peretānia lea, i lona maualuga i le 1920s, siosiomia e toetoe lava a le kuata o le vaega tele laueleele o le lalolagi ma le malo tele i le talafaasolopito. e mafai ona matauina le aafiaga o Peretānia i le gagana, aganuu, ma faaletulafono faiga o le tele o lona nofoaga sa i ai muamua. O le Iunaite Malo o se Tamaoaiga atunuu ma ua tamaoaiga lona lima-aupito tele o le lalolagi e laiti tamaoaiga ma lona sefulu-tele le tamaoaiga i le faatauina mai o parity mana. Ua manatu le Malo o Peretānia i ai o se tamaoaiga o tupe maua-maualuga ma ua vaaia lava maualuga i le Atinae mo Tagata Faasino Upu, i le taimi nei tuu i se faavasegaga lona 14 i le lalolagi. O le atunuu industrialized muamua a le lalolagi ma le mana sili o le lalolagi i le taimi o le 19 ma le tele o seneturi lona 20 vave. O le Iunaite Malo tumau pea a mana tele ma le tele o le tamaoaiga, aganuu, militeli, faasaienisi, ma le uunaiga faapolokiki faavaomalo. Ua le malo Iunaite a sui tumau o le Malo Aufaatasi Fono saogalemu talu mai lona sauniga muamua i le 1946. O se tulaga o sui o le Iuni a Europa. ma ona muamua, o le nuu Tamaoaiga Europa, talu mai le 1973; o se tasi o le Taupulega o Malo foi, o le Aufono o Europa, o faifeau tupe G7, o le avanoa G7, le G20, le faalapotopotoga feagaiga Atalani matu, o le Faalapotopotoga mo le Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae, ma le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi.

  1. 1.0 1.1 1.2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named IMF