Medvjedi: razlika između inačica

'''Medvjedi''' (Ursidae) su porodica [[sisavci|sisavaca]] iz reda [[zvijeri]] (Carnivora). Ranije ih se nazivalo "velikim medvjedima" ili još i "pravim medvjedima", da bi ih tako razlikovali od [[rakuni|rakuna]] (Procyonidae) koje su nazivali "malim medvjedima". Jedna vrsta iz te porodice, [[smeđi medvjed]], je najveća divlja [[životinja]] i grabežljivac na hrvatskom tlu. Žive u velikim šumama.

Građom tijela, sve vrste medvjeda su međusobno vrlo slične. Tijela su im zbijena, glave okrugle a [[ekstremitet|udovi]] relativno kratki i vrlo snažni. [[Oko|Oči]] su male, a [[uho|uške]] okruglaste i uspravne. U izduženoj njuški imaju, ovisno o vrsti, 40 ili 42 [[zub]]a. Noge završavaju s pet prstiju s [[kandža]]ma koje ne mogu uvući. Hodaju na tabanima koji su uglavnom dlakavi, osim kod vrsta koje se često penju na drveće, kao kod [[sunčev medvjed|sunčevog medvjeda]] čiji su tabani goli. Rep im je samo maleni patrljak. [[Krzno]] im je dosta dugačko i jednobojno, smeđe, crno ili bijelo. Iznimka je [[veliki panda]] (čije svrstavanje u ovu porodicu još nije općeprihvaćeno, vidi [http://www.prirodopis.com/Animalia/Chordata/Mammalia/Carnivora/mesozderi.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070705184056/http://www.prirodopis.com/Animalia/Chordata/Mammalia/Carnivora/mesozderi.htm |date=5. srpnja 2007. }}) koji ima vrlo uočljive crno bijele šare. Svijetle šare na prsima ili licu se mogu pojaviti kod više vrsta.

Tjelesna težina im se kreće od 25 pa do 1200 [[kg]], pri čemu su [[mužjak|mužjaci]] uvijek osjetno teži od [[ženka|ženki]]. Dužina tijela im je između 100 i 330[[cm]]. Mogu biti visoki do čak 350 centimetara kada se usprave na stražnje noge.

[[Datoteka:Brillenbär_Ursus arctos, Kuterevo (Tremarctos_ornatusLika-Senj, Kroatien)3 - 0479.jpg|lijevo|mini|200x200px|[[MedvjedMrki naočarmedvjed]] (''TremarctosUrsus ornatusarctros'') u [[Kuterevo|Kuterevu]].]]

Svakih jednu do četiri godine [[ženka]] donosi na svijet mladunce. Većina rođenja mladunaca događa se u zimskim mjesecima, između studenog i veljače, u vrijeme zimskog mirovanja ženke. No, parenje se kod većine vrsta odvija mjesecima ranije. Kod većine vrsta je dokazano da se oplođeno jajašce mjesecima zadržava u [[uterus]]u prije nego što dođe do [[nidacija|nidacije]].

Stvarno razdoblje [[gestacija|skotnosti]] je 60 do 70 dana što je vrlo kratko, pa su mladunci (1 do 4) vrlo maleni. Najčešće se kote dva mladunca. Kod medvjeda je najveća razlika između težine majke i težine okota od svih [[viši sisavci|viših sisavaca]]. O mladuncima se brine isključivo majka, koja je u tom razdoblju izrazito agresivna i napada gotovo svakog uljeza u svoj teritorij, od mužjaka[[mužjak]]a vlastite vrste do [[čovjek]]a. Mladunci prestaju [[sisanje|sisati]] u dobi od tri do devet mjeseci. S majkom ostaju najmanje do iduće jeseni, ali najčešće do 18 ili 24 mjeseca. Spolnu zrelost dosežu u starosti između tri i šest godina, a proces rasta često završava tek u dobi s 10 do 11 godina.