Atapaski: razlika između inačica
m Argo Navis premješta stranicu Athapaskan na Atapaski |
|||
(Nije prikazano 20 međuinačica 15 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Na-Dene langs.png|mini|Rasprostranjenost jezično-etničke obitelji na tlu Sjeverne Amerike.]] '''Athapaskan''' (Atabaski, Atapaski; AmerEngl.: Athapaska, Athapasca, Athabasca, Athabaska, Déné, Tinné, Tinneh).- Etnički i |
[[Datoteka:Na-Dene langs.png|mini|Rasprostranjenost jezično-etničke obitelji Na-Dené na tlu Sjeverne Amerike (athapaskanski + eyački + tlingitski).]] '''Athapaskan''' (Atabaski, Atapaski; AmerEngl.: Athapaska, Athapasca, Athabasca, Athabaska, Déné, Tinné, Tinneh).- Etnički i jezikoslovni naziv plemenima i [[jezici]]ma sjevernoameričkih Indijanaca raširenih na 3 lokacije na zapadu sjevernoameričkog kopna, koja čini najveću granu Velike porodice [[Na-Déné]]. Plemena koja se služe ovim jezicima nastanjuju velika područja sjeverne i zapadne [[Kanada|Kanade]], zapadnog [[SAD]]-a i [[Aljaska|Aljaske]], to su: |
||
*''Sjeverni Atapaski'' (Northern Athapaskans). Ova plemena imaju kulturu sub-arktičkih |
*''Sjeverni Atapaski'' (Northern Athapaskans). Ova plemena imaju kulturu sub-arktičkih lovaca i ribara, bila je prilično jednolična. Simboli kulture su im [[krplje]], [[kanu]], '[[toboggan]]' (vrsta primitivnih saonica koje vuku psi), lov na [[karibu]]a, [[sob]]ove i [[ribolov]]. [[Agrikultura]] je ovdje potpuno odsutna. -Jezici ovih plemena srodni su jezicima Pacifičkih (Središnjih) i Južnih (apačkih) Atapaska. U plemenskim imenima česti su sufiksi –tine, -dine, -tunne. Tako [[Navaho]] Indijanci iz [[Arizona|Arizone]] sebe nazivaju Dine (u značenju 'ljudi'), istovremeno [[Dogrib]] Indijanci iz Kanade domorodački se zovu Tlingchadinne. |
||
*Druga skupina zvana Središnja ili Pacifička (Pacific ili Central Athapaskans) na svom putu iz Kanade prema jugu zaustavili su se svojevremeno u priobalju Washingtona, južnog Oregona i sjeverozapadne [[Kalifornija|Kalifornije]]. Njihova kultura pripada području Kalifornije i Sjeverozapadne obale. Gradnja drvenih kuća |
*Druga skupina zvana [[Pacifički Atapaski|Središnja ili Pacifička]] (Pacific ili Central Athapaskans) na svom putu iz Kanade prema jugu zaustavili su se svojevremeno u priobalju Washingtona, južnog Oregona i sjeverozapadne [[Kalifornija|Kalifornije]]. Njihova kultura pripada području Kalifornije i Sjeverozapadne obale. Gradnja drvenih kuća s okruglim otvorom koji služi za ulaz i izlaz, 'žetva' žira, parne kupelji, 'skalp' djetlića, koji ima vrijednost novca i ribolov (losos), tipični su ovim Indijancima. Karakteristično im je i što su oduvijek bili malobrojni, ali i izdijeljeni na brojne manje segmente, 'tribelete' ili bande. -Plemenima u Pacifičkim predjelima Sjedinjenih Država, osobito u Oregonu i Kaliforniji imena završavaju na -Tunne (pa imamo [[Tututunne]], [[Naltunnetunne]], Khwaishtunnetunne, etc.). Svi ovi nastavci na plemenskim imenima označavaju riječ '[[ljudi]]' i dokazuju kako su Atapaski plemena koja vuku zajedničko porijeklo, i koja su dok se nisu rastepli po ogromnom području zapadne Sjeverne Amerike nekada živjeli zajedno. Jezici Kutchin i Navaho Indijanaca, razlikuju se tek nešto više nego njemački od engleskog. |
||
*Treća grupa, danas po broju najmnogoljudnija nastava američki Jugozapad, predjele istočne Arizone i južnog i zapadnog [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. Ova najjužnija skupina nastanila se među miroljubivim Pueblima, gdje su se osim sakupljanjem i lovom bavili i pljačkom svojih susjeda. |
*Treća grupa, danas po broju najmnogoljudnija nastava američki Jugozapad, predjele istočne Arizone i južnog i zapadnog [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. Ova najjužnija skupina nastanila se među miroljubivim Pueblima, gdje su se osim sakupljanjem i lovom bavili i pljačkom svojih susjeda. |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
'''Pacifički (Pacific ili Central Athapaskans)''' |
'''Pacifički (Pacific ili Central Athapaskans)''' |
||
[[Applegate]], [[Bear River]]*, [[Chasta Costa]], [[Chetco]], [[Chilula]]*, [[Clatskanie]], [[Coquille]] (Mishikhwutmetunne), [[Euchre Creek]] (Yukichetunne), [[Galice]] (Taltushtuntude), [[Gusladada]], [[Henaggi]], [[Hupa]]*, [[Joshua]] (Chemetunne), [[Kato]]*, [[Kekawaka]], [[Kwalhioqua]] (Washington), [[Kwatami]] (Sixes River), [[Lassik]]*, [[Mattole]]*, [[Mikonotunne]], [[Naltunnetunne]], [[Nongatl]] (Saia)*, [[Pistol River]] (Chetleschantunne), [[Quatomah]] (Port Orford), [[Sinkyone]]*, [[Tolowa]]*, [[Tsnungwe]], [[Tututni]], [[Tututunne]],[[Umpqua]], [[Wailaki]] (Kenesti)*, [[Whilkut]]*, [[Wishtenatin]] (Khwaishtunnetunne). (*Kalifornija; neoznačeni |
[[Applegate]], [[Bear River]]*, [[Chasta Costa]], [[Chetco]], [[Chilula]]*, [[Clatskanie]], [[Coquille]] (Mishikhwutmetunne), [[Euchre Creek]] (Yukichetunne), [[Galice]] (Taltushtuntude), [[Gusladada]], [[Henaggi]], [[Hupa]]*, [[Joshua]] (Chemetunne), [[Kato]]*, [[Kekawaka]], [[Kwalhioqua]] (Washington), [[Kwatami]] (Sixes River), [[Lassik]]*, [[Mattole]]*, [[Mikonotunne]], [[Naltunnetunne]], [[Nongatl]] (Saia)*, [[Pistol River]] (Chetleschantunne), [[Quatomah]] (Port Orford), [[Sinkyone]]*, [[Tolowa]]*, [[Tsnungwe]], [[Tututni]], [[Tututunne]],[[Umpqua]], [[Wailaki]] (Kenesti)*, [[Whilkut]]*, [[Wishtenatin]] (Khwaishtunnetunne). (*Kalifornija; neoznačeni Oregon) |
||
'''Južni |
'''Južni ili Apački (Southern /Apachean/ Athapaskans)''' |
||
[[Apaches|Apache]], [[Chiricahua]] ([[Warm Springs Apači]], [[Mimbre]]), [[Jano]]*, [[Jicarilla]], [[Jocome]]*, [[Kiowa Apache]] (Semat) (Oklahoma), [[Lipan]] (bande: [[Tucubante]]), [[Mescalero]], [[Navaho]], [[Pinaleño]], [[Toboso]]*, [[Western Apache]] (: [[Cibecue]]; [[San Carlos Apache]]: [[Apache Peaks]], [[Aravaipa]], [[Pinal]], San Carlos; [[Tonto]]; [[White Mountain]]) (*Mexico; neoznačeni SAD) |
[[Apaches|Apache]], [[Chiricahua]] ([[Warm Springs Apači]], [[Mimbre]]), [[Jano]]*, [[Jicarilla]], [[Jocome]]*, [[Kiowa Apache]] (Semat) (Oklahoma), [[Lipan]] (bande: [[Tucubante]]), [[Mescalero]], [[Navaho]], [[Pinaleño]], [[Toboso]]*, [[Western Apache]] (: [[Cibecue]]; [[San Carlos Apache]]: [[Apache Peaks]], [[Aravaipa]], [[Pinal]], San Carlos; [[Tonto]]; [[White Mountain]]) (*Mexico; neoznačeni SAD) |
||
Po istom zemljopisnom kriteriju grupiramo athapaskanske jezike: [[sjevernoathapaskanski jezici]], [[athapaskanski jezici tihooceanske obale]] i [[južnoathapaskanski jezici]] (apački). |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
Redak 33: | Redak 35: | ||
*[http://www.newadvent.org/cathen/04717c.htm Dénés] |
*[http://www.newadvent.org/cathen/04717c.htm Dénés] |
||
*[http://nanations.com/linguistic/athapascan_family.htm Athapascan Family] |
*[http://nanations.com/linguistic/athapascan_family.htm Athapascan Family] |
||
*[http://www2.marianopolis.edu/quebechistory/encyclopedia/athapascans.htm The Athapascan Family of Indians] |
*[http://www2.marianopolis.edu/quebechistory/encyclopedia/athapascans.htm The Athapascan Family of Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060908145052/http://www2.marianopolis.edu/quebechistory/encyclopedia/athapascans.htm |date=8. rujna 2006. }} |
||
*[http://www.calverley.ca/Part01-FirstNations/01-024.html 01-024: THE ATHAPASKAN FAMILY] |
*[http://www.calverley.ca/Part01-FirstNations/01-024.html 01-024: THE ATHAPASKAN FAMILY] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426212028/http://www.calverley.ca/Part01-FirstNations/01-024.html |date=26. travnja 2006. }} |
||
{{Na-Déné}} |
{{Na-Déné}} |
||
Redak 41: | Redak 43: | ||
[[Kategorija:Na-Déné jezici]] |
[[Kategorija:Na-Déné jezici]] |
||
[[Kategorija:Athapaskan| ]] |
[[Kategorija:Athapaskan| ]] |
||
[[Kategorija:atapaskanski jezici| ]] |
|||
[[Kategorija:Na-Déné]] |
[[Kategorija:Na-Déné]] |
||
[[Kategorija:Jezici po abecedi:A]] |
[[Kategorija:Jezici po abecedi:A]] |
||
[[Kategorija:indijanska plemena]] |
[[Kategorija:indijanska plemena]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[an:Luengas atapascas]] |
|||
[[ca:Llengües atapascanes]] |
|||
[[de:Athapaskische Sprachen]] |
|||
[[en:Athabaskan languages]] |
|||
[[eo:Atabaska lingvaro]] |
|||
[[es:Lenguas atabascanas]] |
|||
[[fa:زبانهای آتاباسکی]] |
|||
[[fi:Athabasca-kielet]] |
|||
[[fr:Langues athapascanes]] |
|||
[[ga:Teangacha Atapascacha]] |
|||
[[gl:Linguas atapascanas]] |
|||
[[he:אתבסקה (משפחת שפות)]] |
|||
[[hi:अथाबस्कन भाषा]] |
|||
[[it:Lingue athabaska]] |
|||
[[lt:Atapaskų kalbos]] |
|||
[[lv:Atapasku valodas]] |
|||
[[mk:Атабаскански јазици]] |
|||
[[nl:Athabaskische talen]] |
|||
[[nv:Athabaskan language]] |
|||
[[oc:Lengas atabascanas]] |
|||
[[pl:Języki atapaskańskie]] |
|||
[[pt:Línguas atabascanas]] |
|||
[[qu:Athapaska rimaykuna]] |
|||
[[ru:Атабаскские языки]] |
|||
[[sh:Athapaskan]] |
|||
[[sv:Athabaskiska språk]] |
|||
[[tr:Atabask dilleri]] |
|||
[[zh:德内语支]] |
Posljednja izmjena od 1. prosinca 2022. u 09:13
Athapaskan (Atabaski, Atapaski; AmerEngl.: Athapaska, Athapasca, Athabasca, Athabaska, Déné, Tinné, Tinneh).- Etnički i jezikoslovni naziv plemenima i jezicima sjevernoameričkih Indijanaca raširenih na 3 lokacije na zapadu sjevernoameričkog kopna, koja čini najveću granu Velike porodice Na-Déné. Plemena koja se služe ovim jezicima nastanjuju velika područja sjeverne i zapadne Kanade, zapadnog SAD-a i Aljaske, to su:
- Sjeverni Atapaski (Northern Athapaskans). Ova plemena imaju kulturu sub-arktičkih lovaca i ribara, bila je prilično jednolična. Simboli kulture su im krplje, kanu, 'toboggan' (vrsta primitivnih saonica koje vuku psi), lov na karibua, sobove i ribolov. Agrikultura je ovdje potpuno odsutna. -Jezici ovih plemena srodni su jezicima Pacifičkih (Središnjih) i Južnih (apačkih) Atapaska. U plemenskim imenima česti su sufiksi –tine, -dine, -tunne. Tako Navaho Indijanci iz Arizone sebe nazivaju Dine (u značenju 'ljudi'), istovremeno Dogrib Indijanci iz Kanade domorodački se zovu Tlingchadinne.
- Druga skupina zvana Središnja ili Pacifička (Pacific ili Central Athapaskans) na svom putu iz Kanade prema jugu zaustavili su se svojevremeno u priobalju Washingtona, južnog Oregona i sjeverozapadne Kalifornije. Njihova kultura pripada području Kalifornije i Sjeverozapadne obale. Gradnja drvenih kuća s okruglim otvorom koji služi za ulaz i izlaz, 'žetva' žira, parne kupelji, 'skalp' djetlića, koji ima vrijednost novca i ribolov (losos), tipični su ovim Indijancima. Karakteristično im je i što su oduvijek bili malobrojni, ali i izdijeljeni na brojne manje segmente, 'tribelete' ili bande. -Plemenima u Pacifičkim predjelima Sjedinjenih Država, osobito u Oregonu i Kaliforniji imena završavaju na -Tunne (pa imamo Tututunne, Naltunnetunne, Khwaishtunnetunne, etc.). Svi ovi nastavci na plemenskim imenima označavaju riječ 'ljudi' i dokazuju kako su Atapaski plemena koja vuku zajedničko porijeklo, i koja su dok se nisu rastepli po ogromnom području zapadne Sjeverne Amerike nekada živjeli zajedno. Jezici Kutchin i Navaho Indijanaca, razlikuju se tek nešto više nego njemački od engleskog.
- Treća grupa, danas po broju najmnogoljudnija nastava američki Jugozapad, predjele istočne Arizone i južnog i zapadnog Novog Meksika. Ova najjužnija skupina nastanila se među miroljubivim Pueblima, gdje su se osim sakupljanjem i lovom bavili i pljačkom svojih susjeda.
Sjeverni (Northern Athapaskans)
Ahtena, Babine (uključujući Hwotsotenne i Nataotin), Bear Lake (Satudene, Sahtúgot’ine), Beaver (Tsattine), Carrier (Takulli; bande: Naskoten, Natliwoten), Chilcotin, Chipewyan, Dihai-kutchin, Dogrib (Tlingchadinne), Han (Han-kutchin), Hare (Kawchottine, K’áshogot’ine), Ingalik, Innoka-khotana, Koyukon, Kutcha-kutchin, Mountain (Shihgot’ine, Sihta gotine), Nabesna, Nahane, Nakotcho-kutchin, Natsit-kutchin, Sarsi, Sekani, Slavey, Stuwihamuk (Nicola), Tagish, Tahltan, Takkuth-kutchin, Tanaina, Tanana, Tatlit-kutchin, Tennuth-kutchin, Tranjik-kutchin, Tsetsaut, Tutchone, Vunta-kutchin, Yellowknife (Tatsanottine).
Pacifički (Pacific ili Central Athapaskans)
Applegate, Bear River*, Chasta Costa, Chetco, Chilula*, Clatskanie, Coquille (Mishikhwutmetunne), Euchre Creek (Yukichetunne), Galice (Taltushtuntude), Gusladada, Henaggi, Hupa*, Joshua (Chemetunne), Kato*, Kekawaka, Kwalhioqua (Washington), Kwatami (Sixes River), Lassik*, Mattole*, Mikonotunne, Naltunnetunne, Nongatl (Saia)*, Pistol River (Chetleschantunne), Quatomah (Port Orford), Sinkyone*, Tolowa*, Tsnungwe, Tututni, Tututunne,Umpqua, Wailaki (Kenesti)*, Whilkut*, Wishtenatin (Khwaishtunnetunne). (*Kalifornija; neoznačeni Oregon)
Južni ili Apački (Southern /Apachean/ Athapaskans)
Apache, Chiricahua (Warm Springs Apači, Mimbre), Jano*, Jicarilla, Jocome*, Kiowa Apache (Semat) (Oklahoma), Lipan (bande: Tucubante), Mescalero, Navaho, Pinaleño, Toboso*, Western Apache (: Cibecue; San Carlos Apache: Apache Peaks, Aravaipa, Pinal, San Carlos; Tonto; White Mountain) (*Mexico; neoznačeni SAD)
Po istom zemljopisnom kriteriju grupiramo athapaskanske jezike: sjevernoathapaskanski jezici, athapaskanski jezici tihooceanske obale i južnoathapaskanski jezici (apački).
Literatura[uredi | uredi kôd]
- PETITOT, Monographie des Déné-Dindjie (Paris 1876);
IDEM, Traditions indiennes du Canada nord-ouest(Paris 1883); IDEM, Quinze ans sous le cercle polaire (Paris, 1889): IDEM, Autour du grand lac des Esclaves (Paris 1891); IDEM, Exploration de la région du grand lac des Ours (Paris, 1893), and many other works.
- MORICE, The Western Dénés (Toronto 1889);
IDEM Notes on the Western Dénés (Toronto 1894); IDEM Au pays de l'ours noir (Paris 1897) IDEM, The Great Déné Race (2 vols., Vienna Austria), and about a dozen monographs on the Dénés.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Ethnologue (14th)
- Ethnologue (15th)
- Ethnologue (16th)
- Dénés
- Athapascan Family
- The Athapascan Family of Indians Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. rujna 2006. (Wayback Machine)
- 01-024: THE ATHAPASKAN FAMILY Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2006. (Wayback Machine)
|