Gradačac
| Gradačac | ||
| Općina i naselje | ||
 Husejnija džamija u centru grada
|
||
|
||
| Službeni naziv: Općina Gradačac | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina |
|
|---|---|---|
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton |  Tuzlanski |
|
| Općina | Gradačac | |
| Koordinate | 44°52′44.5″N 18°25′32.9″E / 44.879028°N 18.425806°E | |
| Površina | ||
| - Naselje | 15.32 km2 | |
| - Općina | 218 km2 | |
| Stanovništvo | ||
| - Naselje | 13.474 (2013) | |
| - Općina | 41.836 (2013) | |
| Gustoća | ||
| - Naselje | 879.5 /km2 | |
| - Općina | 191.91 /km2 | |
| Gradonačelnik | Edis Dervišagić[1] (SDP) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 76 250 | |
| Pozivni broj | (+387) 35 | |
| Matični broj | 120553[2] | |
| Matični broj općine | 10391 | |
  Gradačac u Bosni i Hercegovini
|
||
| Web stranica: Općina Gradačac | ||
Gradačac je naselje i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na obroncima Majevice, na nadmorskoj visini od 129 metara. Gradom dominira kula Husein-bega Gradaščevića, poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada.
Sadržaj
Historija
Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište (ona je obuhvatala veći dio današnjih općina Gradačac, Modriča i Bos. Šamac a u historijskim izvorima se prvi put javlja 1326-29, kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461).
Pod Osmanlijskom je vlašću od 1519. Gračačka (Gračac je stariji naziv za Gradačac.) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom kadiluku. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na Savi, mnogo dobija na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje palanka, a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. vijeka imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave 1830. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".
Gradačačka tvrđava
Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna sahat-kula, kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević.
Narodne legende
I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. vijeka i odavno je prešao u legendu.
Geografija
Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 129 m, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gradačac imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gradačac ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Blaževac, Krčevljani, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Samarevac, Tolisa i Zelinja Gornja, te dijelovi naseljenih mjesta: Donja Tramošnica, Donje Ledenice, Donji Skugrić, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Jasenica, Porebrice i Turić. Od ovog područja formirana je općina Pelagićevo.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Gradačac
| Sastav stanovništva – općina Gradačac | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 39 340 (100,0%) | 56 581 (100,0%) | 54 281 (100,0%) | 48 384 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 37 130 (94,38%) | 1 33 856 (59,84%) | 1 31 219 (57,51%) | 1 26 905 (55,61%) | |||
| Ostali | 947 (2,407%) | 1 455 (2,572%) | 222 (0,409%) | 193 (0,399%) | |||
| Hrvati | 918 (2,334%) | 8 613 (15,22%) | 9 011 (16,60%) | 8 447 (17,46%) | |||
| Srbi | 345 (0,877%) | 11 221 (19,83%) | 11 727 (21,60%) | 12 455 (25,74%) | |||
| Jugoslaveni | – | 1 436 (2,538%) | 2 010 (3,703%) | 321 (0,663%) | |||
| Albanci | – | – | 35 (0,064%) | 16 (0,033%) | |||
| Crnogorci | – | – | 29 (0,053%) | 28 (0,058%) | |||
| Makedonci | – | – | 10 (0,018%) | 5 (0,010%) | |||
| Mađari | – | – | 9 (0,017%) | 4 (0,008%) | |||
| Slovenci | – | – | 8 (0,015%) | 10 (0,021%) | |||
| Romi | – | – | 1 (0,002%) | – | |||
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gradačac
| Sastav stanovništva – naselje Gradačac | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[7] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 13 474 (100,0%) | 12 868 (100,0%) | 10 661 (100,0%) | 7 606 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | – | 1 9 454 (73,47%) | 1 7 758 (72,77%) | 1 6 121 (80,48%) | |||
| Srbi | – | 1 348 (10,48%) | 980 (9,192%) | 730 (9,598%) | |||
| Jugoslaveni | – | 1 023 (7,950%) | 1 231 (11,55%) | 207 (2,722%) | |||
| Hrvati | – | 681 (5,292%) | 563 (5,281%) | 452 (5,943%) | |||
| Ostali | – | 362 (2,813%) | 76 (0,713%) | 59 (0,776%) | |||
| Albanci | – | – | 25 (0,234%) | 14 (0,184%) | |||
| Crnogorci | – | – | 16 (0,150%) | 13 (0,171%) | |||
| Mađari | – | – | 6 (0,056%) | 3 (0,039%) | |||
| Slovenci | – | – | 4 (0,038%) | 5 (0,066%) | |||
| Makedonci | – | – | 1 (0,009%) | 2 (0,026%) | |||
| Romi | – | – | 1 (0,009%) | – | |||
Kultura
Nacionalni spomenici
Privreda
Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.
Politika
Gradačac je organizovan kao općina kojom rukovodi načelnik i općinsko Vijeće u kojem djeluje nekoliko stranaka: SDP, SDA, Savez za bolju budućnost BiH, Stranka za BiH, BPS-Sefer Halilović, Snaga ekonomskog pokreta u BiH, te Narodna stranka radom za boljitak.
Obrazovanje
U općini postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola.
Sport
Sportski timovi
Poznate ličnosti
- Husein-kapetan Gradaščević, historijska ličnost;
- Mustafa Imamović, univerzitetski profesor;
- Hasan Kikić, književnik;
- Ahmed Muradbegović, književnik;
- Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.;
- Fadil Novalić, privrednik, Premijer Federacije BiH;
- Stjepan Šiber, general Armije RBiH;
- Mirko Marjanović, pripovjedač, romanopisac, književnik i likovni kritičar;
- Aleksandar Mlač, novinar;
- Mustafa Novalić, književnik i profesor;
- Julijana Matanović, književnica i univerzitetska profesorica;
- Ibrahim Bilajac, akademski kipar;
- Dragan Dujmušić, pjesnik;
- Ešref Jašarević, nogometaš;
- Damir Doborac, rukometaš;
- Mario Kelentrić, rukometaš;
- Meliha Smajlović (İsmailoğlu), odbojkašica;
Gradovi partneri
Također pogledajte
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Gradačac". izbori.ba. Pristupljeno 15. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 21. 1. 2016.
- ^ "Općina Gradačac". nasbih.com. Pristupljeno 21. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51/2)". fzs.ba. Pristupljeno 21. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2016.
- ^ "Naselje Gradačac". nasbih.com. Pristupljeno 21. 1. 2016.
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Gradačac |
 |
Portal Bosna i Hercegovina |
|
||||||||
|
||||||||
