Protestantizam

Izvor: Wikipedija

Protestantizam je općenit naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću. Izvorno je bila obilježena vjerovanjem u opravdanje po vjeri, u svećeništvo svih vjernika i u dominantni autoritet Biblije. Među ranim skupinama glavni su bili luterani, kalvinisti i cvinglijevci, te Anglikanska crkva koja je spajala katoličke i protestantske elemente. Naziv "protestantizam" obuhvatio je i druge nekatoličke grupe od anabaptista i independentista do kvekera (Društvo prijatelja) i metodista, koji su se pojavili kasnije.

Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici kršćanske konfesije nastale na njemačkom govornom području u vrijeme reformacije, pa se stoga povezuju prije svega sa Martinom Lutherom i Philipp Melanchthonom, te Čehom Janom Husom

Protestantske su, dakle, u užem smislu samo luteranske i neke južnonjemačke crkve reformirane tradicije prema Ulrich Zwingliu, ali ne i reformirane crkve kalvinističke (v. Jean Calvin) tradicije, anglikanci, metodisti, adventisti ili novije slobodne crkve.

Općenito se smatraju protestantskim oni konfesionalni pravci koji su se htjeli distancirati od katoličke kao glavne crkve i stoga nisu prihvaćali, primjerice, autoritet Pape.

Protestantskim crkvama pripadaju:

• Evangeličko-luteranske crkve (ili i "luteranske crkve" ili "luterani")
• Evangeličko-reformirane crkve (ili i "reformirane crkve")
• Sjedinjene crkve (ili i "sjedinjene crkve")

Evangeličke slobodne crkve sebe ubrajaju u protestantizam a i vide se kao "nasljednike reformacije". Tu se pribrajaju primjerice adventisti, baptisti, metodisti i evanđeosko-pentekostne crkve.

Sadržaj 1 Povijest 1.1 Podjele i ekstremisti među protestantima 1.2 Podjele nakon Lutherove smrti 1.3 Uloga protestanata u nacizmu 2 Protestantizam i evangelizam 3 Vjerski nauk i osobine 4 Poveznice

[uredi] Povijest

Pojam "protestanti" potječe od Speyerskog protesta evangeličkih staleža na mjesnoj skupštini Speyera koji se dogodio 1529.: Protestirali su protiv ukidanja Speyerske odluke iz 1526. kojom je zemljama u kojima je provedena reformacija, bila obećana pravna sigurnost pozivajući se u svojim protestima na slobodu vjeroispovjesti za pojedinca. Iz religioznih i političkih razloga protestanti su bili stoljećima žrtve progona. Svjetovni vladari su se bojali za jedinstvo svojih katolicizmom prožetih područja vladanja, gdje se poistovjećivalo vlastito područje moći s područjem moći Pape. S druge strane, na područjima kojima su vladali protestanti svirepo su bili mučeni i ubijani brojni katolici samo zato što su priznavali papu kao svoga poglavara. Vrlo važan razlog velikog broja ratova je bio protestantizam. To su, recimo, Hugenotski ratovi u Francuskoj ili Tridesetogodišnji rat koji je zahvatio cijelu Europu a naročito Njemačku. Tek Augsburškim vjerskim mirom 1555. i Vestfalskim mirom iz 1648. je protestantizam službeno priznat.

<a name="P